Banjalučke aktivistkinje poručile: Državu i Boga dalje od jajnika moga!

 

Kažu da su ovom akcijom željele iskazati solidarnost sa ženama Poljske u njohovoj borbi za sigurno i jednako dostupno pravo na abortus.

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

"Borba žena Poljske traje od 2016. godine a kulminirala je u posljednja dva mjeseca, od kada je Vrhovni sud Poljske donio odluku da je abortus u skoro svim slučajevima protuustavan, čak i onda kada fetus ima deformitete. Ako se ova odluka počne primjenjivati prekid trudnoće biće dozvoljen samo u slučajevima silovanja, incesta i kada direktno ugrožava zdravlje žene. Važno je istaći, da pravo na siguran i dostupan abortus nije ugroženo samo ženama u Poljskoj, nego i u drugim državama Evrope i svijeta, pa i u našem regionu gdje jačaju desničarski, konzervativni i religijski pokreti koji se bore za zabranu abortusa. Glavni argument u njihovom zagovaranju zabrane je da je abortus ubistvo", poručuju aktivistkinje iz Banjaluke.

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Dodaju da se ukidanjem prava na siguran i dostupan abortus, isti neće ukinuti već će ga učiniti nesigurnim po zdravlje i život žene, te će ga otjerati u ilegalu.

"Pravo na siguran i dostupnom abortusu ne potiče žene na pobačaj, već ih sprječava da umru od istog! Parolom 'Državu i Boga dalje od jajnika moga!', željele smo da istaknemo da živimo u sekularnim državama u kojima religija ne bi smjela da polaže prava na ženska tijela, a naročito na reproduktivna prava i da se uloga žene u društvu ne može svoditi samo na rađanje i podizanje djece. Ne pristajemo da živimo u okovima patrijarhata koji uporno marginalizuje i negira potencijale žena i svodi nas samo na ulogu materice", ističu aktiviskinje iz Banjaluke.

 

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. i po prvi put u istoriji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”. Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra.

Ovim dokumentom se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čovjeka – od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje. Usvajanje Deklaracije predstavljalo je krupan napredak u tom trenutku, a tom prilikom ostale su uzdržane zemlje sovjetskog bloka, Saudijska Arabija i Južnoafrička republika.

Donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima je ključni datum u modernoj istoriji. Nacije svijeta su se okupile da pokušaju jednom zauvijek zakopati posljedice genocida koji se pokrenuo tokom Drugog svjetskog rata. Donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima je jedno od prvih značajnih dostignuća Ujedinjenih naroda i obezbjedilo je osnovnu filozofiju za mnoge pravno obavezujuće međunarodne dokumente koji su usljedili.

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije