Banjalučanka Milka Tamamović godinama se bavi uzgojem organskog egzotičnog voća i povrća koje uspijeva na našem području. Njene proizvode možete naći na Facebooku pod imenom “Organiko”, a između ostalog proizvodi razne vrste batata (slatkog krompira), kivano, plavi krompir, čili paprike, nekoliko starih sorti kukuruza…
Milka Tamamović kaže da se zadnjih dvadeset godina interesuje za ekološko gajenje biljaka, a toliko traje I njena ljubav prema neobičnim i egzotičnim biljkama.
“To je nešto što ne možemo naći u ponudi na našim pijacama, gdje je sve prilično oskudno. Na pijacama se prodaje 4-5 vrsta paradajza i paprika, 2 sorte pasulja, nekoliko sorti krompira i to je sve od uvoznog holanskog sjemena. Što se tiče luka i kupusa mi poznajemo 3-4 vrste, a i ostala ponuda nam je oskudna. Imajući to u vidu, kao i želju da sama probam više vrsta jestivog bilja počela sam sama da uzgajam neobično voće i povrće. Sjemena sam donosila sa putovanja, kupovala sam ga putem interneta, mijenjala i lagano skupljala”, priča za BUKU Milka Tamamović.
Ona kaže da sada proizvodi voće i povrće uglavnom za potrebe njene porodice, ali ima i nekoliko kultura koje prodaje poput batata, tikve kivano, plavog krompira, čili paprika, starih sorti kukuruza (crni, sivi, šareni), stevie, nekoliko vrsta pasulja i celera, kao i raznih salata, poput mini salate raznih boja, oblika I ukusa.
“Da imam bolje uslove, više zemlje, plastenik i minimum mehanizacije bilo bi tu još puno puno biljaka", priča Milka T. i dodaje da su u njenom vrtu boljke sa svih strana svijeta, iz Rusije, Ukrajine, Avganistana, Istočne Azije, Kine, Koreje, Perua, Meksika, Italije, Francuske, Indokine, kao i iz raznih afričkih zemalja.
ODLIČNI USLOVI ZA GAJENJE VOĆA I POVRĆA
Milka kaže da mi imamo odlične uslove za gajenje raznih biljaka, jer imamo četiri godišnja doba, različite vrste zemlje i različite nadmorske visine što daje puno mogućnosti.
“Hercegovina je pravi mali raj samo da ima volje mi bismo mogli da proizvodimo sve za potrebe našeg stanovništva i da prestanemo da uvozimo voće i povrće, ali i da značajno izvozimo, da budemo bašta za cijelu Evropu i da mnoge zemlje snabdijevamo mnogim količinama voće i povrća koje se uvoze iz tropskih zemalja”, ističe naša sagovornica.
Milka Tamamović kaže da na našoj zemlji možemo gajiti na stotine lisnatih biljaka, raznih kupusnjača i salata, desetine sorti dinja, lubenica, paradjza, zatim mnogo vrsta voća, jer za njih treba malo više vremena, ali i to nije problem jer vrijeme prođe, a voće ostaje. Kao zanimljive izdvaja kaki jabuke, nachi kruške, kivi, asemina banana, papaja, guava, marakuja, a goji će uskoro postati domaće voće, jer ih ljudi masovno sade. Tu su i višegodišnje biljke kao što je rabarbara, šparoga i druge.
Kako Milka gaji egzotične biljke, pitali smo ju kako voće i povrće preživi zimu, na što ona kaže da se neke sorte moraju moraju malo zaštititi do snijega, a kad padne snijeg on ih čuva. Odrežene biljke podnose veće minuse, neke se u proljeće obnavljaju ukoliko malo stradaju, mežutim postoje boljke koje se na 3-4 mjeseca moraju skoniti u toplo.
Milka napominje da minusi mogu naškoditi i našim biljkama poput šljive ili kajsije.
ŠTO EGZOTIČNIJE, TO BOLJE
Našu sagovornicu pitali smo koje egzotično voće i povrće ona najviše preferira, na to ona odgovara: što egzotičnije, što ukusnije i što važnije za nađu prehranu, jer te namirnice nedostaju u našoj ishrani.
“Što više bude bilo biljaka koje mogu da zadovolje naša čula više ćemo se okretati pravilnoj ishrani, onako kako bi i trebalo da se hranimao. Što više svježeg i kvalitetnog voća i povrća kao žive hrane, a što manje mesa, industrijskih prerađevina, odnosno, mrtve hrane koja nam truje i razara um i tijelo.
Treba razmišljati o tom šta nas je snašlo. Zašto je ovoliko bolesnih svuda oko nas, zašto su ljudi depresivni? Ima puno razloga za to, ali je nedostatak zaposlenja i loša ishrana su ipak najveći uzrok. Ako samo počnemo proizvoditi hranu, obrađivati zapuštenu zemlju i tako zapošljavati naše nezaposlene i proizvoditi zdravu hranu riješili bsmo i najveće naše problem”, ističe Tamamović Milka.
Ona dodaje da to nije nedostižno i nemoguće, jer ona ne zagovara bajke, ali mnogi su slijepi da to vide.
“Mnogi ljudi jedu u elitnim restoranima i ne razmišljaju o hrani koja je ispred njih, ne znaju odakle dolazi, kako je gajena ili slično. Međutim, čini mi se da je buđenje naroda počelo i sve više mladih počinju sami gajiti svoje povrće i voće, uče i stariji, ali to je proces koji će trajati i ide uzlaznom linijom, ali sve to treba omasoviti. Strani investitori neće donijeti nikakav džabni novac, ‘dušu će nam uzeti’, zato mi trebamo sabrati vlastite snage i resurse i proizvesti dovoljno hrane za nas, ali i izvoz. Budite sigurni da je svijet gladan zdrave i čiste hrane i spreman je da dobro plati za nju”, ističe naša sagovornica.
Milka dodaje da mi imamo potencijal, imamo mnogo zapuštene prazne zemlje, mnogo nezaposlenih, a polje koje je puno ne bi smjelo biti sramota.
“Biti ‘seljak’, proizvođač hrane, to je veoma plemenito i zahvalno zanimanje koje puni dušu, malo umara tijelo, ali i bistri i oslobađa um. Ako se družite sa prirodom nećete imati potrebe za mučenje u sparnim i zagušljivim teretanama, neće biti depresije, visokog pritiska, dijabetesa i još podosta nevolja koje prati naše stanovništvo”, ističe Milka Tamamović.
PRODAJA DOBRO IDE
Što se tiče prodaje njenog voća i povrća Milka kaže da ona nije problem, jer je sve više ljudi imaju potrebe za neobičnim i veoma korisnim biljkama, a još kad je riječ o čistoj proizvodnji, bez hemije, onda prodaja nije problem. Mežutim, ona kaže da je potrebna veća proizvodnja I da ima mjesta za još puno proizvođača ovakvog i sličnog asortimana.
Ljudi, priča Milka, traže sve, prije svega sjemenke i rasad, a zatim povrće kao što su tikve, blitva, salata, batat, kivanao, plavi krompir, pa do svih ostalih egzotika. Iskustvo je pokazalo da kupci prvo traže malo da probaju određene proizvode, navikavaju se na ukuse, ali onda postaju strastveni ljubitelji tog voća ili povrća.
Kada su u pitanju cijene kod Milke Tamamović batat bijeli, žuti i narandžasti na prijeseku košta 6 KM, ljubičasti 10 KM, plavi krompir 5 KM, rijetki pasulji 15 i 20 KM, gorka dinja u sezoni 15-20 KM, stevija 100 gr.20 KM, čili prah veoma ljut (od paprika visoko na skali ljutine od 100 000- 500 000 skovila),100 gr je 20 KM…
Što se tiče planova Milka kaže da će nastojati da posije i gaji što više biljaka, da bi obogatila ponudu novim vrstama, a želi I da nagovori što više ljudi da uzmu svoj život u svoje ruke i sami postanu proizvođači vlastite hrane za sebe i druge.
