U BiH broj penzionera je i dalje u stalnom porastu. U Federaciji Bosne i Hercegovine u decembru 2016. godine broj penzionera je bio 409.335 penzionera, dok je prosječna penzija iznosila 368,93 KM. Odnos broja penzionera I broja aktivnih osiguranika je gotovo izjednačen što ukazuje na ekonomsku neodrživost penzijskog sistema. U Republici Srpskoj, broj korisnika penzije je takođe u stalnom porastu. Ukupan broj korisnika prava na penziju sa 31. decembrom 2016. godine u Republici Srpskoj je bio 257.609 korisnika, dok je broj osiguranika 292.811, piše u Izvještaju o socijalnoj uključenosti koji je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.
Izvještaj o socijalnoj uključenosti za 2016. godinu predstavlja pregled socio-ekonomskih trendova od 2013. do 2016. godine s akcentom na 2016. godinu. Analize su bazirane na zvaničnim dostupnim podacima domaćih i stranih izvora. Izvršeno je poređenje glavnih pokazatelja Bosne i Hercegovine sa zemljama jugoistočne Evrope.
Nakon izvršnog sažetka gdje su predstavljeni glavni nalazi iz Izvještaja za 2016. godinu, u narednim poglavljima je detaljnije opisano stanje u oblastima iz kojih proizilaze strateški ciljevi inkluzivnog rasta za BiH.
Prema podacima Agencije za statistiku u 2015. godini jedan od oblika socijalne zaštite primalo je ukupno 561.284 korisnika, od čega su 143.552 maloljetna korisnika i 417.732 punoljetna korisnika. Realizacija ključnih mjera koje se provode u okviru implementacije Akcionog plana Reformske agende 2015.-2018. u oblasti socijalne zaštite trebala bi doprinijeti smanjenju broja siromašnih osoba, održivom penzionom sistemu te unapređenju sistema socijalne i dječije zaštite.
OBRAZOVANJE
Prema podacima iz Popisa stanovništva u BiH 2013. godine 2,82 posto stanovništva u BiH je nepismeno. Po rodnoj podjeli je nepismeno 0,78 posto muškaraca i 4,76 posto žena.
"Primjetna je razlika u nivou obrazovanja stanovništva po spolu, gdje je mnogo veći broj žena s nižim nivoom obrazovanja (bez obrazovanja, nepotpuno i osnovno obrazovanje). Dok 59 posto muškaraca ima srednje obrazovanje, kod žena je taj postotak 43 posto", navodi se u Izvještaju.
Dalje se dodaje da je jedan od faktora socijalne uključenosti/isključenosti finansijska dostupnost obrazovanju. Stopa upisa djeceiz siromašnih porodica u srednje škole mnogo je niža od prosjeka. Pored toga, mnogi učenici koji pohađaju stručne škole nisu imali adekvatan pristup opštem obrazovanju i zbog toga nisu kvalitetno pripremljeni da se suoče sa izazovima današnjeg tržišta rada.
Napuštanje srednjeg obrazovanja u najvećem broju slučajeva povezano je sa maloljetničkom delikvencijom (52,0%), pripadnosti romskoj populaciji (48,3%), te siromaštvom i materijalnim stanjem porodice (37,9%)7. Razlozi za napuštanje obrazovanja u osnovnoj/srednjoj školi su mnogostruki. Jedan od razloga je loša ekonomska situacija u domaćinstvima, gdje roditelji nisu u mogućnosti finansirati obrazovanje svog djeteta. Također, određen broj djece u BiH ima otežan pristup školama jer žive u udaljenim krajevima, izolovanim područjima koja često nemaju prilazne puteve, kojima bi se mogla kretati motorizirana vozila.
Prema Izvještaju Evropske komisije za BiH za 2016. godinu, u pogledu prava djeteta nije izdvojen poseban budžet za realizaciju Akcionog plana za djecu za period 2015.-2018. koji je usvojen prošle godine. Prema podacima popisa iz 2013. godine, bez ikakvog obrazovanja je 146.078 osoba u dobi 15+, od tog broja, 84 posto čine žene.
NEZAPOSLENOST
Prema anketi o radnoj snazi Agencije za statistiku BiH za 2016. godinu, stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama dobi od 15 do 24 godine i iznosila je 54,3 posto (52 posto za muškarce i 58,9 posto za žene).
Prema Balkan Barometru 2016 u BiH postoji 35% domaćinstava u kojima su svi radnosposobni članovi nezaposleni. Registrirana nezaposlenost je znatno veća od ankentne. U prosjeku, 2016 godine bilo je 521,35 hiljada registrirano nezaposlenih osoba. U odnosnu na prosjek prethodne godine, registrirana nezaposlenost je smanjena za 3,5%. Prema anketi o radnoj snazi bilo je 273 hiljade nezaposlenih, što je također manje nego u prethodnoj godini (1,15
"Izazov za naredni period je svakako strateški i programski pristup institucija u rješavanju položaja mladih, kao i veća izdvajanja za rješavanje problema s kojima se suočava ova populacija", piše u Izvještaju.
Tržište radne snage u BiH u posljednjih deset godina karakteriše visoka neaktivnost, nezaposlenost, a posebno dugoročna nezaposlenost. Aktivne politike tržišta rada, iako bilježe pozitivan trend, zahtijevaju evaluaciju njihove efikasnosti i održivosti u dužem periodu.
"Zapošljavanje u BiH bi trebalo pratiti globalne trendove tržišta rada gdje se fokus s nivoa obrazovanja pomjera na posjedovanje vještina. Biroi za zapošljavanje, iako nude obuke za stjecanje određenih vještina koje bi trebale povećati konkurentnost pojedinca na tržištu rada, ne vode evidenciju nezaposlenih prema vještinama, već prema nivou obrazovanja", kažu iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Kako kažu s druge strane, većina poslodavca prilikom konkursnih procedura navodi neophodne vještine koje je potrebno posjedovati za obavljanje određenog radnog mjesta. Za BiH je karakterističan i visok udio neaktivnog stanovništva. Neaktivnog stanovništva ima više nego zaposlenih i nezaposlenih zajedno i to prema podacima Ankete o radnoj snazi koja obuhvata i zaposlene u sivoj ekonomiji.
"Prema svim indikatorima tržište rada bilježi pozitivne trendove, posebno u pogledu smanjenja nezaposlenosti. Razlozi za ovakvo stanje mogu biti razni, među kojima su demografski trendovi, emigracije, ali i povećana privredna aktivnost", stoji u ovom izvještaju.
U periodu 2013.-2016. godine broj neaktivnih se smanjio iako ne znatno (1,415 miliona u odnosu na 1,465 miliona). Najviše neaktivnih čine žene, a kao razlog neaktivnosti 334 hiljada žena navodi da su domaćice. Za razliku od žena, muškarci kao najčešći razlog neaktivnosti navode da su penzioneri (303 hiljade). Prema obrazovnoj strukturi je među neaktivnima 54,2 posto osoba koje imaju osnovno obrazovanje i niže.
Posmatrajući BiH i zemlje iz okruženja i EU28, vidljivo je da BiH ima veću stopu zaposlenosti i manju stopu nezaposlenosti samo od Kosova. Prema godišnjem izvještaju o implementaciji Strategije Jugoistočne Evrope, stopa zaposlenosti regije jugoistočne Evrope iznosi 51,4 posto, tako da BiH zaostaje za 8,2 procentna poena.
Strategija jugoistočne Evrope ima postavljen cilj za BiH da će 2020. godine ostvariti stopu zaposlenosti 20-60 od 48,8 posto i prema posljednjem Izvještaju BiH je najudaljenija od ostvarenja cilja.
Stopa zaposlenosti mladih (15-24 godine) je najniža u poređenju sa EU28 i iznosi tek 13,8 posto prema anketi o radnoj snazi, bez značajnih promjena u periodu 2013.-2016. godine. Ako posmatramo starosni interval od 25-34 godine stopa zaposlenosti iznosi 52 posto. Ovo može biti rezultat toga da u BiH u prosjeku student diplomira u 25. godini, a postoji i sve značajniji trend povećanja upisa na fakultete.
Od ukupnog broja zaposlenih 65,7 posto osoba je zaposleno sa srednjim stručnim obrazovanjem, a 17,8 posto s nekim od oblika visokog stručnog obrazovanja (fakultet, magistarski ili doktorat). Posmatrajući strukturu zaposlenih u BiH prema područjima djelatnosti, 18 posto ih je zaposleno u sektoru poljoprivrede, dok je prema administrativnim podacima samo 2,4 posto zaposlenih u sektoru poljoprivrede.
Stopa nezaposlenosti u BiH je 2016. godine iznosila 25,4 posto i smanjena je u odnosu na prethodnu godinu za 2,3 procentna poena. Posljednji podaci ankete o radnoj snazi za 2017. godinu ukazuju na znatno smanjenje stope nezaposlenosti od čak 5 procentnih poena.
Foto: Ilustracija
U pogledu nezaposlenosti, najveći problem u BiH je što je nezaposlenost strukturne prirode. To znači da najveći udio predstavljaju osobe koje su nezaposlene više od godinu dana. Najveću stopu nezaposlenih imaju osobe koje imaju završenu srednju školu (25,4 posto u 2016. godini). Prema starosti je nezaposlenost najizraženija među mladima (54,3 posto) te je znatno smanjena u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 62,3 posto. Prema spolu, nezaposlenost je više zastupljena kod žena (30 posto), nego kod muškaraca (22,5 posto).
TRANZICIJSKI PUT
Bosna i Hercegovina na svom tranzicijskom putu, kao i putu ka pridruživanju Evropskoj uniji, suočena je sa velikim izazovima prilagođavanja svoga zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije. Nemali broj strateških dokumenata je kreiran u posljednjih desetak godina kako bi se napravili značajni pomaci ka boljem standardu u oblasti sistema socijalne zaštite stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u politici i javnom životu.
Žene su proteklih decenija postigle znatan napredak na globalnom nivou kad je riječ o udjelu u radnoj snazi, obrazovanju djevojčica i zdravlju majki, kao i u politici. Podaci koje je prikupila Interparlamentarna unija (IPU) pokazuju da se udio mjesta u državnim parlamentima na kojima su žene povećao sa 11,7% 1997. na 23,2% u
U ovom izvjetaju stoji da je u januaru 2017. bilo je tek deset žena na čelu države i devet na čelu vlade. Na globalnom nivou, u 38 država žene čine manje od 10% članova parlamenta, uključujući četiri doma bez ijedne zastupnice.22 Sadašnjim tempom napretka, politička jednakost neće biti postignuta do 2080., zbog čega je sticanje ravnopravnostiu politici najveća prepreka s kojom se žene suočavaju na globalnom nivou. Političko osnaživanje i jednaka zastupljenost žena na vodećim pozicijama ključni su za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja.
Izvještaj možete pročitati OVDJE.
