<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Ako nastavimo sa ovakvom populacionom politikom prijeti nam izumiranje stanovništva

CDI:

Analiza stavova anketiranih zaposlenih žena potvrdila hipotezu da postoji potreba za dodatnom afirmacijom mjera pronatalitetne populacione politike u Republici Srpskoj, jer najveći broj anketiranih zaposlenih žena želi veći broj djece.

09. oktobar 2019, 11:44

 

Analiza stavova anketiranih zaposlenih žena potvrdila je hipotezu da postoji potreba za dodatnom afirmacijom mjera pronatalitetne populacione politike u Republici Srpskoj, jer najveći broj anketiranih zaposlenih žena želi veći broj djece, u odnosu na do sada ostvareni broj djece.

Sredinom prošlog mjeseca, u Banjaluci su predstavljeni rezultati naučnog projekta "Demografski razvoj i populaciona politika Republike Srpske – analiza stanja i prijedlog mjera", čiji je nosilac bio Centar za demografska istraživanja (CDI) iz Banjaluke. Članovi ekspertskog tima su najistaknutiji stručnjaci iz oblasti demografije, reproduktivnog zdravlja i socijalne zaštite, rukovodilac projekta Draško Marinković, Branislav Đurđev, Mirjana Rašević, Mirjana Bobić, Milimir Mučibabić i Jovanka Vuković. U sklopu ovog projekta analitička jedinica CDI sprovela je nekoliko anketnih istraživanja tokom 2019. godine.

Naš sagovornik, koji nas je uveo u problematiku projekta, Viši asistent na katedri za Društvenu geografiju i demografiju na PMF-u u Banjaluci Aleksandar Majić, takođe je i predstavnik CDI-a.

Istraživanje je došlo do zanimljivih rezultata koji govore o tome da se naše školstvo nedovoljno zalaže da učenicima predoči informacije vezane za porodicu, te da bi trebalo više promovisati učenje o seksualnom i reproduktivnom zdravlju mladih.

"U svrhu aktivnijeg sprovođenja mjera populacione politike, ekspertski tim iznio je prijedlog koji se sastoji iz sedam velikih grupa mjera i aktivnosti. Poseban akcenata je bio na setu nematerijalnih mjera koje treba da se realizuju kroz usklađivanje rada i roditeljstva u kojem je neophodno omogućiti fleksibilno porodiljsko odsustvo, klizno radno vrijeme zaposlenim majkama do tri godine djetetove starosti, obezbijediti cjelodnevnu nastavu i produžen boravak za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola, obogaćivanje obrazovnih programa, razvoja mreže savjetovališta i promocije očinstva, čime se može uticati na snižavanje psihološke cijene roditeljstva, promociju seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih, preko savjetovališta i populacione obuke učenika u osnovnim i srednjim školama", kazao je Majić.

On je istakao da, kao potvrdu predloženih mjera, treba istaći i rezultate anketnih istraživanja koja je CDI proveo u sklopu svog projekta.
 
"Anketna istraživanja su sprovedena na reprezentativnim uzorcima, pa njihove rezultate možemo smatrati veoma pouzdanim za donošenje konačnih stavova i preporuka za buduće sprovođenje pronatalitenih mjera u populacionoj politici Republike Srpske", objasnio je Majić.

Anketa za porodilje o "fertilnom kapacitetu" i stavovima o planiranju porodice sprovedena je na uzorku većem od 500 porodilja u mjesecu martu i aprilu 2019. godine.

Prvi dio anketnih upitnika popunjavale su porodilje koje su se tek porodile na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra u Banjaluci, a drugi dio anketnog istraživanja popunjavale su porodilje koje su svoju djecu dovodile u Savjetovalište za novorođenčad i dojenčad Doma zdravlja u Banjaluci. Anketa za zaposlene žene mlađe od 50 godina u svrhu analize stavova o usklađivanju rada i roditeljstva sprovedena je na uzorku većem od 1.000 anketiranih zaposlenih žena u mjesecu junu i julu 2019. godine. Anketiranje je sprovedeno na području banjalučke regije u državnom i privatnom sektoru u više od 40 različitih institucija, organizacija, zavoda, privrednih subjekata i uslužno-zanatskih i preduzetničkih radnji.

 

Foto: Aleksandar Majić

 

Ono što su istraživanja pokazala jeste da su htijenja i mogućnosti u drastičnom disbalansu i da, ako se ove tendencije nastave, u narednom periodu će više ljudi umirati nego što će se rađati, što će dovesti do katastrofalne demografske slike.

"Prosječno ostvareni fertilitet anketiranih zaposlenih žena je 1,40 djece, dok je prosječan željeni broj čak 2,65. Tj, najveći broj anketiranih zaposlenih žena (44,1%) smatra da je za njih željeni broj djece troje, a njih 42,7% smatra da je to dvoje djece. Na postavljeno pitanje: „Koja bi od navedenih mjera populacione politike kod nas uticala na povećanje broja rođene djece?“ najveći udio (23,5%) anketiranih zaposlenih žena kaže dječiji dodatak koji bi rastao za svako naredno dijete, na drugom mjestu je nacionalna penzija za majke troje i više djece (15,0%), a zatim slijede zapošljavanje roditelja sa više djece (14,1%), fleksibilno radno vrijeme za majke male djece (13,2%), manje stope poreza za dječiju odjeću, obuću i ishranu (11,1%), obezbjeđenje besplatnih udžbenika za djecu (8,8%) i povoljniji krediti za porodice sa djecom (8,2%)", predočio je naš sagovornik.

Naglasio je da je analiza stavova anketiranih zaposlenih žena potvrdila hipotezu da postoji potreba za dodatnom afirmacijom mjera pronatalitetne populacione politike u Republici Srpskoj, jer najveći broj anketiranih zaposlenih žena želi veći broj djece, u odnosu na do sada ostvareni broj djece.

"Analitička jedinica CDI-a je tokom 2019. godine sprovela još dva anketna istraživanja. Jedno, o stavovima i namjerama stanovništva o iseljavanju, koje je sprovedeno je u junu i julu 2019. godine ispred Konzulata Republike Slovenije u gradu Banjoj Luci. Drugo, o stavovovima i načinu realizacije programa populacione obuke u školama u Republici Srpskoj. Ovom anketom u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture i Republičkim pedagoškim zavodom bilo je obuhvaćeno više od 2.700 učitelja, vjeroučitelja, profesora i pedagoga na savjetovanjima širom Republike Srpske u avgustu mjesecu ove godine", rekao je na kraju Majić.

Centar za demografska istraživanja će 20. novembra 2019. godine organizovati javnu prezentaciju rezultata svih anketnih istraživanja u amfitetru Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.