Zaključeno je to na sastanku ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca s ministricom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenkom Golić, ministricom ekologije i turizma FBiH Editom Đapo te predstavnicima parlamentarne grupe „Zeleni klub“ Sašom Magazinovićem i Jasminom Emrićem.
Sastanku su također ispred regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH Zoran Tešanović i Emir Dizdarević, te načelnici općina - Bosanski Novi Miroslav Drljača, Krupe na Uni Mladen Kljajić, Bosanske Kostajnice Drago Bundalo, te načelnik Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove općine Kozarska Dubica Darijan Babić.
Nakon sastanka, medijima se obratio ministar Staša Košarac koji je poručio da je za Bosnu i Hercegovinu neprihvatljivo da se na lokalitetu Trgovska gora gradi odlagalište nuklearnog otpada.
„Svi učesnici današnjeg sastanka potvrdili su ovaj stav. Bit ćemo istrajni u borbi da spriječimo izgradnju odlagališta na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Naša primarna obaveza bit će zaštita života građana u slivu rijeke Une i naravno zaštita životne sredine. Smatramo da najavljena gradnja imat će negativni uticaj na interese građana koji žive na tom području. Prije svega nastavit ćemo graditi bilateralne odnose s Hrvatskom u smislu da na temelju argumentacije iznesemo niz argumenata koji dokazuju štetne poljedice. S druge strane koristeći međunarodne konvencije insistirat ćemo da se BiH tretira na ravnopravan način“, kazao je Košarac.
Dodao je da će insistirati da se na ovu temu otvori rasprava na sjednici Vijeća ministara BiH.
„Bit će formiran i prtavni tim koji će zastupati interese Bosne i Hercegovine u ovom problemu, budući da još nismo obavješteni da je Hrvatska odustala od ovog prijedloga. Ovakve sastanke ćemo imati periodično i nastojat ćemo da o ovom problemu upozorimo i europske institucije“, pojasnio je Košarac.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nikad nije dobila zvaničan akt od strane Hrvatske po pitanju Trgovske gore.
„Ipak za nas su veoma važni dobrosusjedski odnosi sa Hrvatskom. Bit ćemo posvijećeni tom cilju. Šta bi bilo da mi danas kažemo da želimo iza Dubrovnika da napravimo deponiju neke vrste otpada i mi to možemo, ali to je loše i to nije razvoj dobrosusjedskih odnosa. Zbog toga trebamo sjesti i razgovarati“, zaključio je Košarac.
Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić poručila je da je ovo prvi sastanak u ovom formatu koji je održan.
„Pisala sam Savjetu ministara biH i bila sam spremna da dođem na sjednicu, ali nikad nisam dobila nikakav odgovor. Ovo je pitanje koje može biti problem svih nas ovdje u Bosni i Hercegovini, kao i pitanje koje može biti problem u našem okruženju. Nedaj Bože da se desi neka elementarna nepogoda, neki teroristički čin, sjetite se Černobila, nuklearki u japanu i šta se dešavalo sa stanovništvom koje tu živi. Mi trebamo graditi dobrosusjedske odnose, preuranjeno je spominjati mjere reciprociteta. Nisam za radikalne poteze, postoji instance izvan BiH i Hrvatske koje bi se ovim bavile, na kraju je Međunarodni sud. Vrijeme je da o ovom pitanju razgovaramo i da se uključe sve institucije BiH“, naglasila je Golić.
Dodala je da stoji iza ljudi koji žive u slivu rijeke Une, pojasnila da se radi o 13 općina u kojima se ljudi bave poljoprivredom i stočarstvom.
„Izjava ministra iz Hrvatske je stvarno bila drska. Rekao je da ga ne zanima zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini, kazao da se to ne nalazi u Hrvatskoj. Rijeka Una je prirodna granica, ljepotica, biser, pa zar treba i to da uništimo“, istakla je Golić.
Ministrica ekologije i turizma FBiH Edita Đapo istakla je da su se entitetska ministarstva borila protiv ove inicijative.
„Falila nam je podrška državnog nivoa, a sad to imamo. Parlamentarci su aktivno radili po ovom pitanju, imali su određene zaključke i mi smo njih realizirali. Podrušje je proglašenom nacionalnim parkom prirode i to bi trebao biti snažan argument na našoj strani. Ovo jeste otvoreno pitanje između BiH i Hrvatske, ali nadam se da ćemo uspjeti da ga riješimo diplomatskim putem na način da Hrvatska odustane od ove lokacije“, poručila je Đapo.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH (SDP) Saša Magazinović kazao je da mu je zadovoljstvo što je prirustvovao današnjem sastanku jer je to primjer da se u BiH – može.
„Samo se svi moraju okupiti na jednom mjestu i zajednički raditi i tako treba kordinirati stvari u BiH. Pored izuzetne važnosti ove teme je bitno da spriječimo izgradnju ovog odlagališta. Ne želimo da se desi Pelješki most, to je slučaj kad je most izašao iz vode neko se sjetio da se treba formirati pravni tim. Zbog toga je današnja odluka vrlo dobra i što prije treba formirati pravni tim. Mi smatramo da su argumenti na našoj strani, dogovorili smo i neke aktivnosti o kojima nećemo obavještavati javnost iz razloga što nećemo da predstavljamo svoju strategiju“, istakao je Magazinović.
Načelnik općine Bosanski Novi Miroslav Drljača ovom prilikom istakao je da je zadovoljan rezultatima današnjeg sastanka.
„Već duži period se bavimo rješvanjem ovog pitanja. Građani Novog Grada su zabrinuti jak je važno da je ovo pitanje dovedeno na nivo državi i mislim da je to prava adresa. Ovdje se mjeri vjerodostojnost države. Građani Novog Grada traže rješenje ovog problema. U cjelokupnoj proceduri Hrvatska nije poštovala međunarodne konvencije. Interesantan je sam izbor lokacije, samo djeca mogu povjerovati da je taj rog Hrvatske koji se zabija u teritoriju Bosne i Hercegovine jedino i najbolje mjesto za odlaganje nuklearnog otpada. Očigledno se radi o lokaciji koja ne zadovoljava tehničke uslove“, istakao je Drljača.
Dodao je da bi se nuklearno odlagalište nalazilo na 800 do 900 metara od bunara iz kojih se vodom napaja više od 60 posto građana.
