“Ne možeš proći ni u svojoj partiji, a da možeš kod naroda. Što si dobio, dobio si. Sad kada znaju koja si luda, niko neće glasati za tebe. Pitaj i ove iz SDS, ja im slušam telefone, pa znam, svi su protiv tebe, samo ne smiju ti ništa reći. Znam, imam pravo da slušam. Kad ti budeš predsjednik, i ti ćeš imati”, rekao je Dodik, a potom se okrenuo ka ministru unutrašnjih poslova Draganu Lukaču: 'Je li Lukač, je li ono što ti meni dostavljaš, je li tako? Evo čovjeka, svjedoka'“.
“Nema vlasti koja ne sluša opoziciju, tako i mi vas slušamo, pusti kraju, bolan. Žali se Transparensiju, tvom babi, kome hoćeš. Imamo pravo, slušamo vas i tačno znamo šta radite. Vi ste sterilna grupacija, koja nema nikakve veze s javnim, nacionalnim, državnim interesom”, rekao je Dodik juče na sjednici Narodne skupštine RS, priznavši da uz pomoć ministra unutrašnjih poslova RS stvara paradržavnu obavještajnu službu, koja vrši prisluškivanje građana bez ikakvih naloga i odobrenja.
Na ovaj način Dodik je zakucao posljednji esker na sanduk demokratiji u Republici Srpskoj, koja je odavno umrla, a sad i zvanično sahranjena.
Naravno, mnogi su odmah reagovali. Iz opozicije su najavili krivične prijave, a u BiH je otvorena nova afera, bosanski Votergejt.
Zbog ovog priznanja, Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) podnio je krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. Oni su to uradili zbog postojanja osnova sumnje da je kao službeno lice izvršio krivično djelo Neovlašćeno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje.
Podsjećaju da je Dodik na 13. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske za govornicom izjavio da sluša telefonom predstavnike opozicije, da svaka vlast sluša opoziciju, te je prepričao sadržinu telefonskih razgovora članova opozicije. Izjavio je i da mu sve to dostavlja ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragana Lukač, te je od njega tražio potvrdu svojih navoda.
“Nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija spadaju u red posebnih istražnih radnji, te je za njihovo preduzimanje potrebno sudsko odobrenje. To je krivično-procesni institut koji se primjenjuje pod izuzetnim okolnostima, i u kojem član Predsjedništva Bosne i Hercegovine nema nikakve nadležnosti, kao ni entitetski ministar unutrašnjih poslova. Pored toga, Obavještajno-bezbjednosna agencija Bosne i Hercegovine (OBA) je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi sa prijetnjama po bezbjednost Bosne i Hercegovine, i ona takve podatke može dostavljati Predsjedništvu BiH (kolektivno). Ovi podaci se mogu odnositi na prijetnje po bezbjednost, kao što su terorizam i organizovani kriminal, te se svakako ne smiju odnositi na opoziciono političko djelovanje. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nema nadležnosti u pogledu prikupljanja obavještajnih podataka, te zato zabrinjava izjava Milorada Dodika da podatke iz nadziranih razgovora dobija od ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača”, navode u TI BiH.
Ovo nije prvi put da Milorad Dodik prijeti u svojim političkim govorima. TI BiH je već podnosio krivične prijave protiv njega zbog izjava u nastupima i na stranačkim skupovima u izbornoj kampanji za Opšte izbore 2018. godine, a u kojima su iznesene prijetnje penzionerima, zdravstvenim radnicima, radnicima RiTE Gacko i drugim biračima, s ciljem pridobijanja podrške na izborima. Do danas nijedno tužilaštvo nije otvorilo istragu protiv njega.
Ipak, TI BiH napominje da je ovoga puta Milorad Dodik bez prikrivanja priznao da uspostavlja elemente totalitarne države nezakonitim prisluškivanjem svojih političkih protivnika.
“Tužilaštvo BiH, pored navoda o neovlašćenom prisluškivanju predstavnika opozicije, mora istražiti i navode koji upućuju na to da su u BiH stvorene paraobavještajne strukture kojima rukovodi entitetski ministar policije Dragan Lukač”, naveli su oni.
Dejan Lučka, pravnik i direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, napominje da se tajna prismotra toleriše prema međunarodnim standardima ljudskih prava samo u mjeri u kojoj je to zasnovano na zakonu i služi za zaštitu demokratskih institucija i zakona.
Ona se može izvršavati, navodi Lučka, samo pod izuzetnim okolnostima, kada je to neophodno u demokratskom društvu, u interesu nacionalne bezbjednosti i/ili za sprečavanja nemira ili kriminala.
“Međutim, uz takve mjere moraju da idu djelotvorne garancije protiv zloupotrebe. Garancije koje su potrebne da bi se osigurala saglasnost sa pravom ljudskih prava zavise od okolnosti slučaja, kao što su priroda, opseg i trajanje mogućih mjera, osnov koji je potreban da bi se odredile takve mjere, vlasti koje su nadležne da dopuste, obavljaju i nadziru takve mjere, itd.”
Kada je u pitanju naše pravo, objašnjava Lučka za BUKU, to je definisano zakonima o krivičnim postupcima na nivou Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
“Tako, protiv lica za koje postoje osnovi sumnje da je samo ili zajedno sa drugim licima učestvovalo ili učestvuje u izvršenju krivičnog djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Republike Srpske ili protiv integriteta BiH, krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, terorizma, djela za koja se prema zakonima kojima se regulišu krivična djela može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, kao i za ostala djela decidno propisana zakonom, mogu se odrediti posebne istražne radnje, u šta spada i nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija”, rekao je on.
Naravno, za to je potrebno da postoji zakonit nalog, izdat od nadležnog organa, u kome treba da stoji ko, kako, zbog čega i koliko dugo se prisluškuje.
“Ukoliko nisu ispoštovani zakonski uslovi, odnosno ukoliko ne postoji sumnja da su izvršili ili izvršavaju krivično djelo i ne postoji zakonit nalog, nema osnova da se prisluškuje bilo ko od opozicionara, drugih političara ili ostalih građana. Pogotovo nema osnova da snimke dobija član Predsjedništva BiH, koji ne bi trebalo da ima veze sa posebnim istražnim radnjama, koje moraju da sprovode službena lica, u skladu sa zakonima, pravilima službe, etikom, kodeksima i uz maksimalno poštovanje ljudskih prava”, navodi Lučka.
Naš sagovornik upozorava da, ukoliko policija na svoju ruku ili po političkom, a ne pravnom nalogu, u svrhu političkih i sličnih ciljeva, prisluškuje i prosljeđuje snimke prisluškivanja članu Predsjedništva, to je toliko kršenje zakona, međunarodnih standarda ljudskih prava, etike i pravila službe da je to skandal neviđenih razmjera i teško gaženje ustava i zakona.
“Uz to, to je jasna poruka javnosti, političkim neistomišljenicima i svim građanima, da ih posmatra Veliki brat i da je bolje da ćute i trpe sve nezakonitosti i poniženja, te da se ne suprotstavljaju sistemu”, kaže Lučka.
On konstatuje da je Niksonov sindrom sveprisutan i da smo dobili domaći Votergejt skandal, koji se ne prikriva, već se javno hvali sa njim.
Ukratko: državna hajdučija i represija u modernom vremenu.
Postupak Dodika komentarisao je i urednik Buka magazina Aleksandar Trifunović.
Aktivista Stefan Blagić konstatuje da, kada zvaničnik neke zemlje u prenosu uživo prizna krivično djelo, pa priznanje ponovi, jasno je da to radi zato što mu se može, a može mu se zato što nema institucija, u ovom slučaju pravosuđa, koje bi ga mogla sankcionisati.
"Pored toga što je priznanje automatski dovoljno za pritvaranje i za dugogodišnju robiju, Dodik će se ponovo naći za skupštinskom govornicom i potpuno slobodno, u svom maniru, nastaviti da gazi po svima... Opozicija će u sebi svojstvenom mazohističkom stilu da, kao i do sada, predstavlja glinenog goluba i sačuva privid demokratske rasprave i društva u cjelini", zaključio je Blagić.
