Alan Bradley: ‘Dimljena haringa bez senfa’
Usred obiteljske krize nezaustavljiva mlada detektivka istražuje slučaj premlaćivanja ciganske vračare i ubojstvo lokalnog kradljivca povezano sa skupinom pripadnika vjerskog kulta, lokalnom antikvarnicom i nestankom djeteta. Zvuči zamršeno? I jest, no Bradleyjevo pripovjedačko umijeće sve povezuje u tečnu i uvjerljivu priču – uzbudljivu, napetu i začuđujuće nevinu, unatoč mračnim zbivanjima u njezinu središtu.
Péter Nádas: ‘Paralelne pripovijesti’
Roman ‘Paralelne pripovijesti’ objavljen je 2005. u tri dijela – Nijemo carstvo, U dubinama noći i Dah slobode. Nádas ga je pisao osamnaest godina. Roman kroz mnoštvo kratkih isprepletenih priča govori o povijesti mađarske obitelji Lippay-Lehrs i njemačke obitelji Döhrings. Godine 1989, kada je pao Berlinski zid, student je tijekom jutarnjeg trčanja pronašao leš na klupi u parku i o tome obavijestio nadležne. Ta scena otvara izvrstan roman koji prati sudbinu mnogih Europljana; Židova, Mađara, Nijemaca i Roma. Paralelne pripovijesti smiono su, dirljivo i zahtjevno istraživanje ljudskih sudbina i povijesti.
Chuck Palahniuk: ‘Rant, usmena biografija Bustera Caseyja’
Roman ‘Rant’ napisan je u formi usmene povijesti života izvjesnog Bustera ‘Ranta’ Caseyja u kojoj niz prijatelja, neprijatelja, obožavatelja, protivnika i rodbine iznosi svoje izjave o tom zlom liku koji je možda, a možda i nije, bio najuspješniji serijski ubojica našeg doba. Buster Casey rodio se kao beznačajno dijete u beznačajnom gradiću i tragao za istinskim uzbuđenjem u svijetu videoigara, akcijskih i avanturističkih filmova. Svatko koga je poljubio završavao je na liječenju, budući da su mu omiljene droge bile virus bjesnila i ubodi pauka crne udovice čiji otrov potiče erekciju. Očekujte urnebes, užas i zastrašujući uvid u beznadno i nadrealno stanje čovječanstva kakvo može stvoriti samo Chuck Palahniuk. On je Jonathan Swift dvadeset prvog stoljeća, onaj koji promatra da bi shvatio što – a joj, čuvaj glavu – slijedi.
Ian McEwan: ‘Solar’
Michael Beard ugledni je fizičar, nobelovac čiji su najbolji trenuci odavno iza njega. Tržeći staru slavu, Beard za astronomske honorare drži predavanja, predsjeda odborima znanstvenih instituta i s pola snage vodi vladinu inicijativu za istraživanje globalnog zatopljenja. Tu udobnu rutinu, međutim, narušit će niz neočekivanih događaja:
1) pod teretom njegovih brojnih nevjera urušava se Beardov peti brak,
2) čemer ostavljenog supružnika tjera ga na Sjeverni pol,
3) i vraća u London, na bizaran sastanak sa sudbinom i ususret otkriću koje bi moglo spasiti svijet u kojem živimo.
No, može li čovjek koji je od svojega života napravio kaos, pospremiti kaos koji je iza sebe ostavilo čovječanstvo? Tjerajući na smijeh i na razmišljanje, McEwanov novi roman provokativan je i duhovit portret planeta zahvaćena klimatskim promjenama, ali i obeznađena pojedinca koji na njemu živi – knjiga naše sebičnosti i naših samozavaravanja iz pera jednog od najvećih živućih svjetskih pisaca.
Oliver Bottini: ‘Po nalogu očeva’
Oliver Bottini, jedan od najuspješnijih njemačkih autora kriminalističkih romana, boravio je u proljeće 2007. u istočnoj Hrvatskoj i sjevernoj Bosni, gdje je istraživao tragične životne priče podunavskih i ruskih Nijemaca, koji su bili zatočeni u logorima za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata. Njegov treći roman, koji prati drame obitelji Niemenn i Lončar, počinje u Freiburgu, a završava u Slavoniji. Tragovi zločina počinjenog u Freiburgu vode istražitelja Louisea Bonija na područje bivše Jugoslavije. Istražujući sudbinu podunavskih Nijemaca, Bottini upoznaje suvremenu balkansku traumu: kuće su i dalje pune rupa od metaka, okolica minirana, a sudbine zauvijek izmijenjene.
Julian Fellowes: ‘Prošlo nesavršeno vrijeme’
Napisan u žanru komedije manira, roman ‘Past Imperfect’ elegantna je socijalna satira londonske društvene scene sedamdesetih godina 20. stoljeća. Kroz sjećanja anonimnog pripovjedača, koji prevrće po vlastitim sjećanjima i životima davno zaboravljenih prijatelja i mnogih imućnih ljubavnica s kojima je na raskošnim zabavama provodio dane neobuzdane mladosti, Fellowes u romanu ‘Past Imperfect’ vraća nas u ‘zlatno doba’ britanske visoke klase. Autor scenarija za filmske uspješnice poput ‘Gosford Parka’, ‘Dugova prošlosti’ i ‘Sajma taštine’, kao i nagrađivane hit serije ‘Downton Abbey’ koju upravo pratimo i na našim malim ekranima, najnovijim književnim uratkom nastavio je nezaustavljivi uspon na same vrhove književnih ljestvica.
Josip Mlakić: ‘Planet Friedman’
Roman Planet Friedman mogli bismo žanrovski odrediti kao antiutopiju. Radnja romana događa se u dalekoj budućnosti i opisuje savršeno društvo koje se zasniva na iskrivljenoj i iskarikiranoj doktrini jednog od napoznatijih ekonomista 20. stoljeća, Miltona Friedmana. Državne vlade ne postoje, svijetom vladaju korporacije, svijet je podijeljen na zone: u zonama A živi manji dio bogatog stanovništva, dok van njih vlada anarhija, bezvlašće i kaos. Glavni likovi romana su liječnik Gerhard Schmidt i atletičarka Paula Bolt. U atletici i drugim sportovima legalno se koriste stimulansi, a sportski klubovi su vlasništvo farmaceutske industrije. Gerhard Schmidt radi za jednu od njih.
Rodriga Rey Rose: ‘Severina – kradljivica knjiga’ i ‘Zatvor u sjeni stabala’
Naslovna novela uzbudljiva je priča o ljubavi koja potpuno obuzima dosadan život jednog knjižara kada se u knjižari pojavi vješta kradljivica knjiga. Kao u snu, miješaju se granice razuma i ludila, a glavni lik biva uvučen u tajnovite okolnosti koje okružuju Severinu i njen bizaran odnos s čovjekom kojeg predstavlja kao svog djeda, dok istovremeno gaji nadu da će joj popis ukradenih knjiga pomoći shvatiti zagonetku vlastita života. Druga novela ‘Zatvor u sjeni stabala’ vodi nas u mračnu pustolovinu u prašumu neimenovane srednjoameričke zemlje gdje se pod okriljem jednog represivnog sustava odvijaju eksperimenti na ljudima koji neodoljivo podsjećaju na neke prošle totalitarizme. ‘Zatvor u sjeni stabala’ uznemirujuća je priča o opskurnom eksperimentu koji ambiciozna znanstvenica provodi na političkim zatvorenicima osuđenima na smrt pri čemu ih metodama restriktivne resekcije mozga i intervencijama na organima govora svodi na najprimitivniji oblik ljudske egzistencije gdje je čovjeku oduzeta sposobnost govora, a time i racionalnog rasuđivanja.
Alice Munro: ‘Previše sreće’
Deset novoprevedenih priča ostaviti će čitatelje bez daha jer lakoća pripovijedanja o kompleksnim temama, problematičnim događajima i osebujnim emocijama pokazuje da je Munro pisac bez premca koji nam o našim životima govori više nego što sami znamo.
J.Carey : ‘Kushielova strijela’
Radnje smještene u čarobni, alternativni svijet u kojem je spasitelj pobjegao s križa u zemlju koja podsjeća na Provansu između kraja Srednjeg vijeka i početka Renesanse, debitantski roman Jacqueline Carey i prvi roman nadaleko hvaljene Kushielove trilogije izvrsna je priča o političkim i seksualnim intrigama, pažljivo smišljenim detaljima kulture i legendi, o žrtvi, luksuzu, izdaji, uznositosti i prikrivenim zavjerama, o lukavim pjesnicima, opasnim dvorjanima, svrgnutim vladarima, svećenicima-ratnicima, barbarskim zapovjednicima, herojskim izdajicama i makijavelističkim zločincima, viđenima kroz oči neponovljive heroine.
Thomas Disch: ‘Snovi naše stvarnosti’
Thomas M. Disch, jedan od najuglednijih pisaca znanstvene fantastike novog vala, u knjizi ‘Snovi naše stvarnosti’ daje sliku američke znanstvene fantastike koja je na prvi pogled prepoznatljiva kao kritički putopis kroz novele, romane, filmove i autorske opuse od Poea do Zvjezdanih staza, Philipa Dicka i cyberpunka. Disch predočuje Ameriku lažaca, loših kičera poput Poea, ufologa i otetih od strane izvanzemaljaca, Ameriku vjernika novih religija poput scijentologije, proizišlih sa stranica SF knjiga, Ameriku patriota i militarista koji širenje u svemir vide kao novi Divlji zapad, Ameriku vidjelaca i proroka, putnika na drogama, medijskih fanatika, ali i običnih luđaka i masovnih ubojica inspiriranih SF knjigama, Ameriku rasnih i rodnih sukoba preobraćenih u metaforu Drugoga kao potisnute krivnje nacije zbog genocida nad Izvornim stanovništvom, i još mnogo, mnogo toga.
Tatjana Gromača: ‘Božanska dječica’
Roman ‘Božanska dječica’ svojevrsno je dopisivanje prethodne prozne knjige autorice (‘Crnac’, Durieux, Zagreb, 2004). U novome romanu čitalac također prati put jedne obitelji, no dok je u prethodnom fokus bio na odrastanju mlade junakinje, kroz koje su se pratile sudbine njezina oca i majke, ključna figura ovoga teksta postaje majka. Kroz lik majke prelamaju se neki bolni, često prešućivani problemi svakoga društva – od činjenice da ona predstavlja ‘Drugoga’, u društvu koje nije zbiljski iznutra senzibilizirano za one koji ne pripadaju većini, do sada naglašenijeg momenta da je posljedica takvog tretmana psihička, odnosno duševna bolest senzibilne junakinje, majke.
Antonia Fraser: ‘Dnevnik putovanja Marije Antoanete’
Fraser donosi dramatičnu životnu priču u kojoj kod čitetalje pobuđuje pomiješane emocije. Za mnoge ona je još uvijek ‘la reine méchante’ čije je pretjerivanje i lakomislenost pomoglo srušiti Francusku monarhiju, a njezina ravnodušnost prema patnjama i ‘malom’ čovjeku su nevjerovatne što slikovito simbolizira njezina najpopularnija izjava ‘Neka jedu kolače!’. Drugi su jednako strastveni u svojoj obrani, za njih, ona je žrtva. Antonia Fraser ispituje njezin utjecaj na kralja Luja XVI, seksualnih optužbi i razno raznih pogrda. Ispituje njezin doprinos umjetnosti koja je uvelike poboljšala francuski kulturni život, njezinog zatvora, prijetnje smrću koje je napravio protiv nje, glasine o lezbijskim poslovima, njezina suđenja (tijekom koje joj je sin bio prisiljen svjedočiti seksualno zlostavljanje od strane njegove majke) i njezino izvršenje giljotine 1793. Ovo je biografija kontroverzne kraljice Marije Antoanete iz pera jedne od najboljih povijesnih biografkinja današnjice.
Ivo Balenović: ‘2084: Kuća Velikog Jada’
Glavni lik je Vladimir koji živi u budućnosti, oko godine 2084. i koji biva izabran u ‘Kuću Velikog Jada’. Više je riječ o projektu njegovih roditelja koji žele da im sin postigne nešto u životu, a to je postati medijski eksponiran na bilo koji način. Svjesni su da je to jedino što društvo priznaje i cijeni. Vladimir u kući sreće gomilu neobičnih likova.