Nedostatak tačnog broja podataka,
neadekvatnost kodificiranja mučenja, prisilnog rada i proizvoljnog
zatvaranja, neusvajanje zakona o pravima žrtava mučenja, neuspjeh države
da učinkovito istraži, osudi i sankcioniše osobe odgovorne za zločine,
uključujući mučenja nanešena bivšim logorašima, neuspjeh da pruži
odgovarajuću zaštitu i podršku svjedocima u suđenjima za ratne zločine,
uključujući i predmete koje se tiču bivših logoraša, propust da pruži
odgovarajuću naknadu i integralnu reparaciju bivšim logorašima, ključni
su problemi koje akcentira Izvještaj.
«Dok BiH i dalje krši prava hiljada
i žena, i ignoriše njihovu stalnu potragu za pravdom i zadovoljštinom,
držeći ih na marginama društva, bivši logoraši možda zaista jesu
oslobođeni, ali svakako još nisu slobodni», istakla je u ime
TRIAL BiH, koordinatorica Lejla Mamut-Abaspahić, napominjući da država
Bosna i Hercegovina krši međunarodno preuzete obaveze, među ostalima, i
one iz Konvencije protiv mučenja te Međunarodnog pakta o građanskim i
političkim pravima.
Organizacije potpisnice Izvještaja traže od
Specijalnog izvjestitelja i Radne grupe da analiziraju situaciju bivših
logoraša u BiH kao i postojeće zakonodavstvo te da izdaju preporuke
vlastima. Nadalje, one pozivaju Specijalnog izvjestitelja i Radnu grupe
u posjetu zemlji, imajući na umu da je 7. maja 2010. BiH izdala stalni
poziv svim specijalnim procedurama Ujedinjenih naroda, čime je najavila
da će uvijek prihvatiti zahtjeve za posjete. «Dolaskom u BiH i
prikupljanjem informacija iz prve ruke o svim problemima i nepravdama sa
kojima se susreću bivši logoraši u BiH ova bi se tema ne samo zadržala
visoko na listi prioriteta domaćih vlasti, nego i samih međunarodnih
tijela, što bi u konačnici pomoglo rješavanju problema ove iznimno
ranjive kategorije», zaključila je Mamut-Abaspahić.
U Izvještaju se, između ostalog, navodi i
teška materijalna situacija u kojoj se nalaze bivši logoraši, te
činjenica da žive bez zdravstvene zaštite, kao i da se često osjećaju
odbačenim i diskriminiranim jer im u postupcima pred sudovima nije
omogućena besplatna pravna pomoć, kao što jeste optuženima za zločine,
te je još uvijek zaštita identiteta svjedoka na niskoj razini. Također, u
ovakvim postupcima odsustvo psihološke pomoći otežava ionako kompleksnu
situaciju ljudi na čijim svjedočenjima počivaju optužnice protiv
odgovornih za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.
Za više informacija, pogledajte izvještaj i sažetak na lokalnom jeziku.