Pobjednički tim čine Gradimir Stanković, Aleksandar Čičić, Srđan Dukić,
Ognjen Ranisavić i Milica Jovičić, zaposleni u agenciji za digitalni marketing
DigiVox (www.digivox.ba), koja postoji nepunih godinu dana.
Većina članova ovog tima okupila se u decembru prošle godine, u Univerzitetskom
preduzetničkom centru u Banjaluci, a povezao ih je zajednički interes za nove
tehnologije, internet, preduzetništvo i razvoj novih modela poslovanja. Jedan
od članova tima, Gradimir Stanković, osim digitalnim marketingom, bavi se i pčelarstvom
kao hobijem, pa su njegova iskustva doprinijela uspješnoj primjeni digitalne
tehnologije u ovoj tradicionalnoj djelatnosti. Sa Stankovićem razgovaramo o
aplikaciji sa kojom su pobijedili, o digitalnom marketingu i o vještinama koje
su danas tražene na tržištu rada u sferi novih tehnologija.
Aplikacija sa kojom ste pobijedili je veoma zanimljiva, uopšte je
interesantna ta primjena digitalne tehnologije u tradicionalnim poslovima. Sama
ideja da se pčelarstvo može digitalizovati je nevjerovatna. Možete li nam reći
nešto više o svojoj aplikaciji?
Ideja sa kojom smo pobijedili u Novom Sadu je softver
(mobilna i web aplikacija) po imenu HiveMind, koja bi pčelarima olakšala i
unaprijedila rad kroz nekoliko aspekata.
Prvi je vođenje evidencije na pčelinjaku. Trenutno se za
to najčešće koristi klasična metoda, papir i olovka. Tako se često dešava da
dolazi do miješanja evidencije, gomilanja različitih paramtara, te se osoba
često izgubi u tom svemu, pogotovo ako kontroliše veliki broj pčelinjih društava.
Uz HiveMind, evidencija je potpuno digitalizovana. Pčelar tokom samog rada na
pčelinjaku unosi parametre za svaku košnicu u aplikaciju, što donosi veliku
uštedu u vremenu, te eliminiše mogućnost miješanja podataka.
Drugi aspekt je dugoročno praćenje pčelinjaka i pojedinačnih
pčelinjih društava. Gore objašnjenim unosom evidencije koja sadrži bitne parametre
za pčelinje društvo, dugoročno se formira velika baza podataka, iz koje se
pomoću statističkih i matematičkih analiza pomaže pčelaru da odredi koja
pčelinja društva imaju najjaču genetiku i otpornost na bolesti, koje lokacije
donose najviše meda i sl. Aplikacija obrađuje podatke, tako da pčelari dobijaju
jasne i razumljive podatke i parametre.
I treći aspekt, monitoring. Veći pčelari često imaju po nekoliko
pčelinjaka koji su kilometrima udaljeni od njihovih kuća, a krađa košnica je
nažalost u porastu, neophodno je obratiti pažnju na sigurnost samih pčelinjaka
i košnica. HiveMind Monitoring omogućava pčelarima da imaju real-time uvid o
stanje na njihovim pčelinjacima. Alarm sistem bilježi ako se bilo koja od
košnica pomjerila, te se pčelar automatski obavještava. Pored praćenja lokacije, pomoću elektronskih
senzora prati se težina košnica (veoma bitno, zbog dnevnog unosa meda) ili temperatura
na pčelinjaku i u košnicama.
Agencija u kojoj radite bavi se digitalnim marketingom. Možete li nam ukratko
reći šta je zapravo digitalni marketing? Ko su vaši klijenti, koje usluge
pružate?
Digitalni marketing je promocija proizvoda, usluga, kompanija ili ideja
kroz digitalne marketinške kanale.
Reklame koje vidite na ovom sajtu i oko ovog teksta su dio nečije
digitalne marketinške kampanje.
Naša agencija DigVox (www.digivox.ba) se bavi planiranjem, kreiranjem,
implementacijom i analizom digitalnih marketinških kampanja. Pomažemo
preduzećima različitih veličina da iskoriste moć Interneta, a pogotovo
društvenih mreža, u cilju povećanja prodaje, povećavanja prepoznatljivosti
brenda, ili povezivanja sa kupcima i slušanja nijihovih potreba.
Neke od naših usluga su i razvoj web sajtova i web prodavnica, vođenje
profila na društvenim mrežama, kreiranje strategija nastupa, grafički dizajn i
sl. Ubrzo planiramo tržištu ponuditi i spektar drugih marketinških usluga koje
neće biti isključivo vezane za digitalni marketing. Time ćemo zaokružiti našu
ponudu. Želimo naših klijentima omogućiti sve što je potrebno kako bi njihovo
poslovanje napredovalo.
Naši klijenti su uglavnom domaća preduzeća različitih profila. Od malih
manufakturnih radnji koje su prepoznale Internet kao kanal kroz koji će
plasirati svoje proizvode, do mnogo poznatijih brendova i preduzeća koji
koriste Internet kao jedan dio svog nastupa na tržištu.
Koliko vam je značila podrška koju ste dobili kroz Univerzitetski
preduzetnički centar i da li preporučujete i drugim mladim ljudima da pokušaju
svoje poslovne ideje realizovati uz pomoć nekog od inkubatora ili drugih
programa podrške?
Ideja za pokretanje agencije i jeste nastala u prostorijama Univerzitetskog
preduzetničkog centra (UPC), na jednom od treninga koji je UPC organizovao.
Podrška koju nam je UPC pružio u samom startu je bila veoma značajna. Od
poslovnog savjetovanja, do prostora i opreme, bez UPC-a ova priča bi teško
postojala.
Svim mladim ljudima koji bi željeli da pokrenu vlastiti biznis preporučujem
da se jave u poslovni inkubator. U Banjoj Luci su to UPC i ICBL. Ljudi koji će
vas tu dočekati će vam pružiti ne samo značajne poslovne savjete i konekcije,
već i određene resurse neophodne za sam start. To će vam značajno olakšati sam
početak.
Imajući u vidu generalno lošu situaciju kada je u pitanju zapošljavanje
mladih u BiH, odliv mozgova, nizak nivo obrazovanosti u smislu znanja i
vještina koji su traženi na tržištu rada, i samim tim slaba zapošljivost mladih
po završetku fakulteta, možete li dati svoje mišljenje o toj situaciju?
Naše društvo ima dosta problema, i to je
nemoguće negirati. To nama mladima daje
dvije varijante.
Prva je da gledamo samo loše strane i
prepustimo se opštoj apatiji, tvrdeći kao posla nema, kako je društvo propalo i
kako su svi biznismeni prevaranti, lažovi i robovlasnici, ne radeći ništa i
živeći na račun roditelja.
Druga varijanta je da zanemarimo tu opštu
apatiju i stanje društva, te se okrenemo
radu na samom sebi. Odaberimo jednu vještinu koja je tražena na tržištu rada (inostranom
ili našem), te joj posvetimo bar 6 mjeseci svakodnevog učenja i rada.
Sajtovi kao što su Udemy, Lynda, Codecademy
ili Khan Academy vam besplatno ili uz simboličan iznos nude pristup prvoklasnom
materijalu za učenje različitih vještina (od šivenja do web programiranja).
Tih 6 mjeseci je dovoljno da prosječna osoba
savlada odabranu vještinu do tog nivoa da može da se profesionalno počne baviti
time i zarađivati od toga (naravno, ima izuzetaka kod kojih je potrebno nešto
više rada), uz preduslov posvećenosti učenju i radu.
Mi u timu razmišljamo na taj način. Trudimo se
da konstantno učimo i radimo na sebi. U mnogim svakodnevnim stvarima vidimo
potencijalne poslovne prilike kojih, po mom mišljenju, u našoj zemlji ipak ima
dosta. Na nama je da ih iskoristimo.
Koje vještine su sada tražene na tržištu rada u sferi novih tehnologija?
Izdvojiću par koje smatram veoma
perspektivnim. To je, prije svega, programiranje. Naravno, potrebno
je odabrati određenu oblast, a najveća tražnja je za web (html/php/js, asp.net/c#
i dr.) i mobile developerima (Java, C). Odaberite jednu tehnologiju, i za 6
mjeseci rada i truda možete postići nivo dovoljan za junior poziciju, i platu
od 600-800€.
Zatim je tu 3D modeling. Programi kao što su 3ds
Max, Cinema4D ili Blender vam mogu donijeti odličnu zaradu i posao u inostranim
kompanijama.
Pored toga, traženo je i CNC programiranje, web dizajn, Content Marketing, Social Media Marketing, SEO, SEM…
Šta preporučujete nekome ko želi krenuti Vašim stopama?
Ukoliko niste sigurni šta da počnete učiti, ne
znate gdje pronaći informacije ili imate ideju i želite s nekim razgovarati,
slobodno se javite. Naš tim je uvijek otvoren za pružanje pomoći (koja je u
našoj mogućnosti), kako bi što više mladih razvilo svoje ideje, poslove i
sposobnosti. Nikada se nemojte ustručavati obratiti nekome za savjet.
Networking tj. umrežavanje je veoma bitno u poslovnom ali i svakodnevnom životu.
Najbolji način da postanete uspješni jeste da se okružite ljudima koji to već
jesu.
Razgovarala Milica Plavšić