Kada se manjak prakse poveže s upisnim politikama koje ne odgovaraju zahtjevima tržišta, imamo svršene studente sa fakultetskim diplomam i sa malo praktičnog iskustva, te slabo razvijenim kompetencijama i vještinama.
Nastavni planovi i programi univerziteta se veoma sporo ili nikako usklađuju sa trenutnim naučnim dostignućima u društvenim i tehničkim oblastima. Gotovo nikako s potrebama biznis sektora.
„Dobro je da postoji volja i raspoloženje među ključnim partnerima – država, univerzitet, poslodavci i studenti – da se intezivira rad na ovu temu, što su pokazali i članovi Akademca. Šest javnih univerziteta – Banjaluka, Istočno Sarajevo, Tuzla, Sarajevo i dva u Mostaru spremni su da mijenjaju situaciju na bolje, te da intezivnije povežu sa poslodavcima“, navodi Ante Jurić-Marijanović, program menadžer OKC-a, organizacije koja rukovodi asocijacijom „Akademac“.
Asocijacija „Akademac“, ima za cilj unapređenje kvalitete visokog obrazovanja kroz povezivanje poslodavaca i fakulteta. Asocijacija okuplja 60 značajnih pojedinaca iz sfere visokog obrazovanja, biznisa i političkog i društvenog života kao i ljude, koji se bave pitanjima visokog obrazovanja, ekonomskih promjena i društvenog napretka.
„Profesori, studenti, biznismeni, javni službenici, donatori, svi zajedno smo radili godinu dana na identifikaciji ključnih problema i na mogućim rješenjima. Asocijacija će u narednom periodu zagovarati uspostavljanje posebnog tijela pri svakom fakultetu, koje će se baviti povezivanjem poslodavaca i fakulteta, kako bi se intenzivnije radilo na uspostavljanju prakse, ili unaprijeđenju kvalitete prakse gdje je već ima.“, dodaje Jurić-Marijanović.
„Realnost je da se veliki dio poslodavaca koji se u realnom sektoru muči da pronađe radnike zbog manjka vještina kod potencijalnih radnika, ali I nerealnih očekivanja koje postavlja javna administracija kao najpoželjniji poslodavac. Smatram da je neophodno da „Akademac“ napravi iskorak u smjeru povezivanja obrazovanja i realnog sektora kroz promovisanje i razvoj tržišta stručnih praksi kroz koje će studenti BiH univerziteta dobiti mogućnost da steknu praktična znanja i vještine, ali i da će poslodavci naučiti na koji način da iskoriste i razviju potencijal koji mladi bez sumnje imaju“, smatra Ranko Markuš, rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih (YEP).
Važnost ovog problema je prepoznala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAiD), te podržala rad Asocijacije kroz program Održivosti civilnog društva u BiH, u cilju pronalaženja rješenja za probleme nedostatka prakse, neusklađenosti upisne politike s tržištom rada i neadekvatnih nastavnih planova i programa.