Uz domaće stanovništvo, brojni su turisti iz svih krajeva svijeta.
Pored toga, svako malo čujemo da je nekom pozlilo u moru, na plaži,
bazenu, sportskom terenu, čemu je često predhodilo izlaganje intenzivnim
naporima i fizičkoj aktivnosti na suncu, kaže ona, a praksa svjedoči da
su posebno osjetljiva djeca i stariji sa predhodnim bolestima.
Meteorolozi upozoravaju na povremeno izraženije toplinske valove, s
temperaturama i iznad 35 C. Koliko god smo i dosada slušali o mogućim
posljedicama prekomjernih temperatura, uvijek je dobro upozoriti na na
te opasnosti kako bismo ih pokušali spriječiti ili barem na vrijeme
otkriti i liječiti, ističe kardiologinja i podsjeća na simptome i na
postupanje ukoliko se zateknemo u blizini osobe kojoj je pozlilo.
-Toplinski udar obično nastaje pri izravnom izlaganju suncu. Najčešći
simptomi i znakovi su: umor, glavobolja, nesvjestica, žeđ, mučnina,
prekomjerno znojenje, tamni koncentrirani urin. Svakako je potrebno da
se osoba skloni sa sunca i legne u hlad, ili rashlađeni prostor.
Pomažu mokre plahte i ručnici koji se koriste kao hladni oblog, kao i
polijevanje i tuširanje hladnijom vodom. Dobro je piti tekućinu
(najbolje vodu) i pozvati liječnika. Pri ovakvim stanjima se često daju
infuzije. Toplinski udar se može razviti zbog izlaganja visokim
temparaturama.
Nekad je dovoljno samo nekoliko minuta izloženosti, no duga razdoblja
vrućine znaju biti opasnija. Simptomi su: povišena temperatura, vruća
crvena i suha koža, ubrzan puls, otežano disanje, mučnina, povraćanje,
vrtoglavica, promjene svijesti i ponašanja, nesvjestica.
Postoje i situacije kada moramo biti izloženi toplini, a u tom
slučaju, pomaže uzimanje tekućine tijekom cijelog dana i umivanje. Pri
razvoju toplinskog udara, potrebno je odmah rashladiti osobu i dati
tekućinu (najbolje vodu ili prirodne sokove), ili infuziju, uz adekvantu
liječničku skrb, savjetuje dr. Glavaš, te dodaje da je u svakom slučaju
ljeti dobro smanjiti aktivnosti, posebno na otvorenom, uključujući
posjet plaži od 10 do 17 sati i držati se hlada.
Svakako nije dobro trčati po suncu oko podne, što na žalost, rade
posebno turisti, dugo stajati na vrućini i raditi nagle pokrete, osobito
vratom. Dobro je nositi prikladnu, laganu odjeću, obuću i pokrivala za
glavu od prirodnih materijala uz izbjegavanje većih psihofizičkih
opterećanja.
Treba znati da nekada i dugi boravak u moru može dovesti do pojačana
izlaganja suncu, kao i duža vožnja biciklom, motorom, brodom, posebno
bez zaštite, što mnogi zanemare. Bolje je plivati više puta pomalo nego
odjednom, prilagođeno kondiciji i zdravstvenom stanju, i ne skakati u
more nakon što smo se zagrijavali na suncu posebno nakon obilnija
obroka, već u more, odnosno vodu ulaziti postupno.
U ovim vrućim danima doktorica Glavaš ističe važnost konzumiranja
zdravih namirnica i tekućine u primjerenoj količini i temperaturi, uz
laganu mediteransku prehranu, voće, povrće, salate, ribu. Potrebno je
izbjegavati prehladna, pretopla, prezačinjena, preslatka, prekalorična
jela, sve što je prekomjerno, uz oprez s alkoholnim pićima, energetskim
napitcima, kofeinom. Što se tiče klimatizacije, nisu dobre ekstremne
temperature, primjerice ako je vani 35 C, a u domu, vozilu, trgovini 18
C. To nikako nije poželjno.
Važno je regulirati temperaturu i ne zadržavati se dugo u tako jako
rashlađenim prostorima, jer često i naglo mijenjanje temperature može
uzrokovati spazam krvnih žila.
Izlaganje toplini i ekstremima može potaknuti ozbiljne
kardiovaskularne posljedice: aritmije, akutni koronarni sindrom, akutni
aortni sindrom, emboliju pluća, insuficijenciju srca, poremećaj
svijesti, moždani udar, infekcije i to različitim složenim
patofiziološkim mehanizmima, uz hemokoncentraciju, hiperkoaguabilnost,
dehidraciju, elektrolitski dizbalans i neurohormonske promjene.
– Toplinske varijacije utječu na bolesnike sa visokim, ali i niskim
tlakom. Tlak i puls mogu značajno varirati na toplini, o čemu treba
voditi računa, posebno kod uzimanja lijekova čije doze pri tome treba
prilagoditi. Primjerice tlak na vrućini često pada. Naime, krvne žile se
šire, uz pojačano znojenje, tako da ga je poželjno češće mjeriti i
eventualno smanjiti doze antihipertenziva, dok od nekih ljekova ljeti
više natiču noge antagonisti kalcija, o čemu također treb avoditi
računa, upozorava kardiologinja.