U međuvremenu rastu tenzije između Rusije i SAD-a te neki analitičari
upozoravaju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin, ako shvati da
zasigurno gubi rat, mogao pribjeći korištenju svog moćnog nuklearnog
arsenala. Čak je i sam ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u
travnju upozorio da postoji ozbiljan rizik od izbijanja nuklearnog rata.
Ako dođe do toga, Zapad bi mu mogao odgovoriti istom mjerom i time pokrenuti nuklearni sukob na globalnoj razini.
Nuklearna zima
S obzirom na to da raste strah od nuklearnog rata, stručnjaci su
napravili analizu njegovih mogućih posljedica i utvrdili da bi u tom
slučaju umrlo pet milijardi ljudi. Ne samo zbog eksplozije i radijacije,
već i zbog gladi koju bi uzrokovala čađa i dim u atmosferi, a koji bi
blokirali sunčevu svjetlost i doveli do nuklearne zime.
Prema studiji
iz 2017. koja je ispitivala posljedice umjerenog do velikog globalnog
nuklearnog rata, stručnjaci su ustanovili da bi nuklearna zima tijekom
prve dvije godine uzrokovala hlađenje za oko 12-20°C u velikom dijelu
glavnih poljoprivrednih regija SAD-a, Europe, Rusije i Kine.
Znanstvenici sa Sveučilišta Rutgers su u novom istraživanju
analizirali posljedice šest mogućih scenarija nuklearnog sukoba. U
najgorem, ako izbije rat između SAD-a i Rusije, sa Zemlje bi nestalo
više od polovice čovječanstva, piše Bloomberg.
Naime, rat između Sjedinjenih Država, njihovih saveznika i Rusije –
koji posjeduju više od 90% globalnog nuklearnog arsenala, mogao bi
proizvesti više od 150 Tg čađe i uzrokovati nuklearnu zimu.
“Ovi podaci jasno govore – ne smijemo dozvoliti da dođe do nuklearnog rata”
Njihove procjene se temelje na izračunima razina čađe koja bi
dospjela u atmosferu nakon razaranja i požara koje je uzrokovala
upotreba nuklearnog oružja. Koristili su alat za prognoziranje klime
koji podržava američki Nacionalni centar za istraživanje atmosfere
(NCAR), što im je omogućilo procjenu produktivnosti usjeva za svaku
pojedinu državu.
Čak bi i sukob relativno malih razmjera imao razorne posljedice za
globalnu proizvodnju hrane. Lokalni sukob između Indije i Pakistana
doveo bi u roku od pet godina do pada prinosa za procijenjenih 7%, dok
bi američko-ruski nuklearni sukob rat doveo do pada proizvodnje za 90% u
roku od tri do četiri godine.
Stručnjaci su također razmatrali može li korištenje usjeva koji se
trenutno koriste kao hrana za životinje ili smanjenje bacanja hrane
nadoknaditi gubitke neposredno nakon sukoba, ali su zaključili da bi
uštede bile minimalne u slučaju sukoba većih razmjera.
“Ovi podaci nam jasno govore – ne smijemo dozvoliti da dođe do
nuklearnog rata”, rekao je klimatolog Alan Robock sa Sveučilišta
Rutgers.
Zemlje u kojima bi se moglo preživjeti
Istraživanje je pokazalo da bi najbolja šansa za preživljavanje
američko-ruskog nuklearnog rata bila preseljenje u Australiju ili
Argentinu jer bi te zemlje mogle proizvesti dovoljno hrane s obzirom na
to da već uzgajaju otpornije usjeve.
Australija i Argentina u slučaju najgoreg scenarija imaju najbolje
šanse da njihova civilizacija preživi desetljeće nakon nuklearnog
sukoba, kazao je Alan Robock za The Times.
“Prema scenariju od 150 Tg, većina nacija imala bi unos kalorija
manji od potrošnje energije u mirovanju. Jedna iznimka je Australija.
Nakon što isključimo međunarodnu trgovinu, pšenica iznosi gotovo 50%
unosa kalorija u Australiji. Budući da proljetna pšenica u simulacijama
nuklearnog rata s povoljnijim temperaturama za proizvodnju hrane
pokazuje rastuća ili mala smanjenja, unos kalorija u Australiji bio bi
veći nego u drugim nacijama”, navode znanstvenici u studiji.
“Novi Zeland bi također imao bolju situaciju od drugih zemalja. Ali
ako dođe do tog scenarija, u te zemlje bi počeo stizati veliki priljev
izbjeglica iz Azije i drugih područja u kojima bi bilo nestašice hrane”,
dodaju.
Istraživanje naziva Global
food insecurity and famine from reduced crop, marine fishery and
livestock production due to climate disruption from nuclear war soot
injection objavljeno je u časopisu Nature Food.