Naime, rijeka Jangce je zbog dugotrajnog toplinskog vala koji je
pogodio tu zemlju na vrlo niskoj razini, stoga su vlasti odlučile
koristiti kontroverznu tehniku “sijanja oblaka”.
Ministarstvo vodnih resursa priopćilo je jučer da suša u cijelom
slivu rijeke Jangce “nepovoljno utječe na sigurnost pitke vode za
ruralno stanovništvo i stoku, te na rast usjeva”. Vlasti provincije
Hubei objavile su da će početi na umjetan način pokrenuti padaline
korištenjem štapića srebrnog jodida, piše CNN.
Metoda sijanja oblaka
Ovi štapići, obično veličine cigareta, ubacuju se u oblake kako bi se
potaknulo stvaranje kristala leda. Oblaci se na taj način “cijepe”
s umjetnim jezgrama kristala na koje će se onda kondenzirati vodena
para. No, ovaj spoj je toksičan za ljude, životinje i biljke. Stoga
postoje velike kontroverze oko njegove upotrebe za modificiranje klime i
stvaranje kiše.
Metoda sijanja oblaka se koristi još od 1940-ih, s time da je kineski
program takve tehnike najveći na svijetu. Tom metodom se pokušala
smanjiti jačina uragana i oluja, povećati količina snijega ili kiše te
smanjiti magla oko aerodroma.
Kina ju je koristila uoči Olimpijskih igara 2008. u Pekingu, kada je u
nebo ispalila 1110 raketa kako bi pokušala osigurati lijepo i vedro
vrijeme, bez naleta pljuskova ili kiše. No, postavlja se pitanje koliko
je ta metoda uistinu efikasna i mogu li znanstvenici pomoću kemikalija
uistinu izazvati ili spriječiti kišu.
Sijanje oblaka je izumio kemičar Vincent Schaefer 1946. dok je
proučavao formiranje naoblake za General Electric i od tada se to
prakticira diljem svijeta. Svjetska meteorološka organizacija (WMO)
navodi da se od 2017. ta tehnika koristila u više od 50 zemalja.
“Istraživanja pokazuju da sijanje oblaka može povećati određene vrste
oborina do 10 posto u slučaju da već postoji vjerojatnost za kišu. Ako
nema oblaka, nećete imati kiše. A ako sijete oblake, a oni nisu dovoljno
gusti ili u sebi nemaju dovoljno tekuće vode, ova metoda neće uspjeti“,
rekao je Joel N. Myers, osnivač i izvršni direktor AccuWeathera.
Kako ova tehnika funkcionira?
Već i sami znamo da kiša ne pada iz svakog oblaka koji se pojavi na
nebu. Ponekad padne par kapi i to je to, a ponekad naiđu snažni
pljuskovi. Naime, samo određena formacija oblaka može proizvesti
dovoljno vlage da nastanu velike kišne kapi.
Ako u oblacima nema dovoljno čestica leda ili ako se prebrzo rasprše,
ne može doći do kiše. Pomoći metode sijanja, oblacima se na umjetan
način dodaju kristali leda. Ako se ona provede na vrijeme i u pravim
okolnostima, dolazi do veće razine vlage, a posljedično i kiše.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Znanstvenici za to koriste srebrni jodid jer je njegova struktura
vrlo slična prirodnim kristalima leda. Kada ovaj spoj dođe u gornji dio
oblaka, kristal srebrnog jodida zbog vlage počne brzo rasti. Nakon toga
kristali leda postaju sve teži i dolazi do nastanka kišnih kapi. Samo 1
gram srebrnog jodida može stvoriti do 10 trilijuna umjetnih kristala
leda, navodi WebMD.
Opasnost za okoliš
Mada je srebrni jodid toksičan za ljude, stručnjaci za sada nisu
otkrili nikakve štetne učinke sijanja oblaka po okoliš. Koncentracija
srebra nastala ovom metodom je daleko ispod dozvoljene granice od 50
mikrograma po litri. Puno je više joda u kuhinjskoj soli nego u ovom
obliku kišnice.
Kiša nastala nakon sijanja oblaka nema drugačiji okus niti miris od
uobičajene. Da padne na nas, ne bismo mogli razlikovati umjetno izazvanu
od one nastale prirodnim putem.
No, neki znanstvenici smatraju da bi moglo doći do zagađenjem srebrom
i štetnosti za okoliš ako ta praksa postane uobičajena u mnogim
zemljama, odnosno ako se koristi u većoj mjeri.
Suša u Kini
Najmanje 4.2 milijuna stanovnika provincije Hubei osjeća posljedice
zbog dugotrajne suše koja traje od lipnja. Više od 150.000 ljudi je
imalo poteškoća s pristupom pitkoj vodi, a zbog visokih temperatura i
suše stradalo je gotovo 400.000 hektara usjeva.
Jangce je samo jedna od mnogih rijeka diljem sjeverne polutke kojima
je drastično pala razina vodostaja. Problem je u tome što se
poljoprivrednici često oslanjaju na rijeke ili jezera za gospodarske
aktivnosti.
Toplinski val u Kini traje više od 65 dana, što ga čini najdužim u
više od šest desetljeća, priopćio je Nacionalnog klimatski centar.
Dodaje da je ove godine dugotrajan, širokog opsega i jakog ekstremiteta.
“Ako sagledamo sve faktore, toplinski val u Kini će se nastaviti i njegov intenzitet će se povećati”, naveli su iz Centra.
Index