Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je još 2015. godine da je prvih 14 godina u ovom stoljeću ušlo među 15 najtoplijih godina u cjelokupnom dotadašnjem razdoblju mjerenja temperature – 134 godine mjerenja.
Gledajući period od posljednjih 12 godina u Bosni i Hercegovini, vidljivo je da je skoro svaka godina imala najmanje jedan ekstremni događaj.
Kako su kazali Feni iz Agencije za vodno područje rijeke Save poplave su zabilježene 2009., 2010., 2014., 2019., i 2021. godine, dok su istovremeno suše i talasi ekstremne toplote zabilježeni 2011., 2012., 2013., 2015., 2016., 2017., 2019. i 2021. godine.
Također, zabilježeni su i talas ekstremne hladnoće početkom 2012., snažan vjetar sredinom 2012. godine, krajem 2017. i 2019. godine, ekstremno velik broj dana sa pojavom grada 2018. godine itd.
U navedenoj studiji je dat i kratak osvrt na klimatske promjene i analiza hidroloških parametara za niz od 1961-1990. godine u odnosu na niz u 21. stoljeću.
U slučaju tih saznanja AVP Sava blagovremeno obavještava nadležnu Vodnu inspekciju i provodi sve potrebne aktivnosti.
– Generalno, kombinacija ekstremno visokih temperatura zraka i niskih vodostaja u rijekama može dovesti do značajnijeg porasta temperature vode, odnosno smanjenja koncentracije kisika, što za posljedicu može imati izuzetno negativan uticaj na ekosisteme, odnosno biljni i životinjski svijet u rijekama – kazali su Feni iz Agencije za vodno područje rijeke Save.
U kontekstu visine vodostaja na rijeci Save i uvjeta za plovidbu tom rijekom, AVP Sava u skladu s odredbama Federalnog Zakona o vodama nije nadležna za navedenu problematiku, ali generalno iz te agencije navode kako trenutna hidrološka situacija može imati nepovoljne reperkusije na navedenu oblast.