Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je još 2015. godine da je prvih 14 godina u ovom stoljeću ušlo među 15 najtoplijih godina u cjelokupnom dotadašnjem razdoblju mjerenja temperature – 134 godine mjerenja.
Gledajući period od posljednjih 12 godina u Bosni i Hercegovini, vidljivo je da je skoro svaka godina imala najmanje jedan ekstremni događaj.
Kako su kazali Feni iz Agencije za vodno područje rijeke Save poplave su zabilježene 2009., 2010., 2014., 2019., i 2021. godine, dok su istovremeno suše i talasi ekstremne toplote zabilježeni 2011., 2012., 2013., 2015., 2016., 2017., 2019. i 2021. godine.
Također, zabilježeni su i talas ekstremne hladnoće početkom 2012., snažan vjetar sredinom 2012. godine, krajem 2017. i 2019. godine, ekstremno velik broj dana sa pojavom grada 2018. godine itd.
Zbog svega navedenog, odnosno pojave sve veće hidrološke neravnomjernosti te ekstremnih hidroloških događaja, Agencija za vodno područje rijeke Save je izvršila inoviranje hidrološke studije sliva rijeke Save u Federaciji BiH, za najvažnije stanice koje su u nadležnosti te agencije, a koja je pored temeljnog niza osmatranja (period 1961-1990) uzela u obzir i novije nizove (zaključno sa 2016. godinom, s obzirom da su u trenutku izrade Hidrološke studije bili obrađeni podaci zaključno sa 2016. godinom).
U navedenoj studiji je dat i kratak osvrt na klimatske promjene i analiza hidroloških parametara za niz od 1961-1990. godine u odnosu na niz u 21. stoljeću.
Hidrološka situacija na rijekama koje pripadaju vodnom području rijeke Save u FBiH, s aspekta ovogodišnje suše, a u odnosu na obrađene historijske podatke (1960. do 2016. godine), može se analizirati i sagledati na osnovu podataka o proticajima registrovanim na nekim od najvažnijih hidroloških stanica (HS) koje su u nadležnosti AVP Sava.
Kako ističu iz Agencije za vodno područje rijeke Save, na osnovu preliminarnih registrovanih proticaja sa najvažnijih hidroloških stanica tokom 2022. godine, registrovane vrijednosti su ili blizu historijski zabilježenih minimuma ili čak i rekordno niske, kao npr. na HS Vrelo Bosne – rijeka Bosna, uz napomenu da predmetnom analizom nisu obuhvaćene sve stanice na tom području.
Također, bitno je napomenuti da se, historijski gledano, najniži vodostaji i odnosno proticaji javljaju krajem ljetnog perioda, krajem augusta i početka septembra te da, ukoliko ne bude značajnijih padavina u narednom periodu, postoji mogućnost dodatnog smanjivanja minimalnih zabilježenih proticaja u odnosu na dosadašnje podatke za 2022. godinu.
Iz Agencije podsjećaju da je prema dosadašnjim podacima za većinu stanica zabilježen niži proticaj u toku 2021. godinu u odnosu na podatke za 2022. godinu, odnosno do 10. augusta.
Bez obzira na nizak vodostaj sa aspekta uticaja na okoliš, odnosno zagađenost rijeka usljed niskih vodostaja, do sada, u toku ove godine na vodotocima I kategorije, kojima prema Zakonu o vodama FBiH upravlja AVP Sava, nisu zabilježena veća zagađenja.
U slučaju tih saznanja AVP Sava blagovremeno obavještava nadležnu Vodnu inspekciju i provodi sve potrebne aktivnosti.
– Generalno, kombinacija ekstremno visokih temperatura zraka i niskih vodostaja u rijekama može dovesti do značajnijeg porasta temperature vode, odnosno smanjenja koncentracije kisika, što za posljedicu može imati izuzetno negativan uticaj na ekosisteme, odnosno biljni i životinjski svijet u rijekama – kazali su Feni iz Agencije za vodno područje rijeke Save.
U kontekstu visine vodostaja na rijeci Save i uvjeta za plovidbu tom rijekom, AVP Sava u skladu s odredbama Federalnog Zakona o vodama nije nadležna za navedenu problematiku, ali generalno iz te agencije navode kako trenutna hidrološka situacija može imati nepovoljne reperkusije na navedenu oblast.