<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Zoran Marinković, frontmen benda "Bjesovi", za BUKU: Posebna priča OK Festa su veličanstvenost predela i prijateljska atmosfera

Bjesovi će svirati 19. jula na OK festu

24. juni 2024, 11:26

Rok bend Bjesovi iz Gornjeg Milanovca, iako je nastao u relativno maloj sredini, uspio je da postane jedan od najznačajnijih srbijanskih alternativnih bendova. Nastali su 1987. godine, a već 1990. godine pobjedili na Čačankoj gitarijadi. Nakon toga objavili su prvi album "U osvit zadnjeg dana" koji nije bio primjećen ni od strane publike ni od strane muzičke kritike. Poslije toga žanrovski su se jako promjenili, spojili hard rock rifove sa punk energijom, što im je dalo novi zvuk. U to vrijeme se u svijetu širio grandž pokret, pa su Bjesovi spremno ušli u tu novu eru rokenrola. 1993. godine pobjedili su na Zaječarskoj gitarijadi nakon čega je izašao njihov drugi album "Bjesovi", koji je bio pun pogodak. Najznačajnija pjesma sa ovoga albuma zasigurno je "Ime" i ona je Bjesove katapultirala u muzičke visine ovdašnje rok scene. Ali ni pjesme poput "Vraćam se dole", "Avionu pevaju", "Vreme je", "Ne budi me" i druge nisu ništa manje vrijedne od gorespomenute. Prva postava Bjesova trajala je do 1997. godine, kada se nakon objave trećeg albuma "Sve što vidim i sve što znam" ekipa razilazi. Do tada bend je imao dva vokala Zorana Marinkovića i Gorana Marića. Ovaj drugi je odlučio da napusti bend i Zoran je nastavio muzičku karijeru sa novom postavom. Druga postava benda trajala je četvrt vijeka i snimila dva albuma "Bolje ti" i "Svetla, svetlosti". Prošle godine bend je doživio podmlađenje ekipe. Za bubnjeve je sjeo Miloš, a na mjesto novog ritam gitariste dolazi Mihailo. Trenutno bend radi na najnovijem albumu koji bi trebao izaći do kraja ove godine.

Bjesovi će svirati 19. jula na OK festu koji se tradicionalno održava na Tjentištu, a povodom tog koncerta novinar BUKA magazina razgovarao je sa pjevačem i frontmenom, Zoranom Marikovićem i saznao u kojem će pravcu ići njegov bend.

Ovog ljeta ste na OK festu. Nije prvi put da nastupate na Tjentištu. Kakve impresije nosite sa ranijih nastupa?

Na OK festu smo bili samo jednom, 13. jula 2019. Svirali smo magično, a publika je to prepoznala. Posebna priča su veličanstvenost predela i prijateljska atmosfera u okviru samog festivala.

Sada dolazite sa novom podmlađenom ekipom, bubnjar i gitarista su novi članovi. Da li su oni i ranije imali prilike da sviraju na jednom takvom festivalu i stoje na stejdžu ispred par desetina hiljada ljudi?

Novi članovi, iako mladi, Mihailo Laušević gitarista je devedeset osmo godište, a Miloš Knežević, bubnjar, je devedeset sedmo imaju mnogo muzičkog iskustva.

Mihailo je prvu električnu gitaru dobio sa svojih devet godina, a prvi javni nastup je imao sa "The Assassins" u Čačku, na Jelen Top 10 turneji, 2011. godine. Miloš već duže vreme svira sa legendarnim beogradskim Presingom. Mislim da za njih nema zime na stejdžu bilo koje veličine.

Da li ćete na repertoaru imati više stvari sa prvih albuma i da li ćete da svirate obrade koje se nalaze na vašem zadnjem albumu?

Nastup će trajati oko sat i po i sviraćemo pesme sa svih albuma Bjesova.

Ranije ste kazali da spremate novi album. O kakvim se tu pjesama radi: da li mističnim i religioznim, prosvetiteljskim. Da li će biti više "crnih" melodija, koje krase ranije albume, ili će biti aranžirane i odsvirane u nekom svjetlijem muzičkom ruhu?

Nove pesme Bjesova su ustvari neke starije pesme koje su nastajale tokom čitave karijere Bjesova i koje u sebi nose ono najbitnije u našem radu, nose nadu.

Kakav je Vaš generalni stav o životu, imamo li razloga da se radujemo budućnosti?

Ako živimo u skladu sa idejom da nije u redu činiti drugome ono što ne želiš sebi, onda se možemo radovati budućnosti.

Vi nikada niste davali političke izjave iako je stanje u Srbiji i regionu katastrofalno i muzičari-intelektualci poput Vas bi trebalo da imaju kakav-takav stav o postojećem stanju. Mislite li da muzičari rokeri ne treba da se bave tim političkim stvarima?

Umetnički koncept Bjesova ne podrazumeva eksplicitno iskazivanje političkih stavova. U skladu sa ovim "naređenjem", ja lično čak i da želim, ne smem. S druge strane, postoje i drugačiji pristupi.

Imate li pozitivan stav prema nacionalizmu i da li bi rokeri trebali da budu anacionalni to jest svenacionalni, kao što je nekada propagirao hipi pokret?

Nemam ništa protiv nacionalizma, pod uslovom da se u obzir uzme činjenica da su na našim prostorima nacije definisane prvenstveno verom, a da su suštinske poruke i hrišćanstva i islama, poruke ljubavi.

U jednom intervjuu ste kazali da je rokenrol bio oruđe zapada za širenje svojih vrijednosti, kulture i svjetonazora? Da li je to po Vama loše ili pozitivno?

Pravo na sopstveno mišljenje je suština i rokenrola i zapadnih demokratija, tako da je najlogičnije bilo da rokenrol posluži kao jedno od glavnih oružja psihološkog aspekta hladnog rata zapada protiv istoka. Sopstveno mišljenje, u slučaju obožavanih zvezda, naprimjer u slučaju Džona Lenona, može da deluje Božanski otrežnjujuće, ali činjenica je i da može mnogo drugih poslova da završi.

Mladi muzičari su mišljenja da svojim pjesamama mogu da mijenjaju svijet. Da li ste Vi ikada bili tog mišljenja, i da li umjetnici mogu barem malo, da promijene svijet?

Naravno. Umetnici imaju moć da široko menjaju svet, ali samo do trenutka kada počnu kapitalu koji iza svega stoji da prave više štete nego koristi. Postoje tri taktike obračuna sa "zabludelim" umetnikom. To su pod jedan - bogatstvo, pod dva - siromaštvo, pod tri - atentat. Mnogo rokera su postali iznimno bogati i oštrica im je otupila. Kad si stvarno siromašan tu nema ničeg drugog, pa ni rokenrola. Jimi Hendrix, Jim Morrison, Janis Joplin su umrli pod sumnjivim okolnostima, a već pomenuti John Lennon ubijen je jasno i glasno.