U hršćanskim zemljama jaja se tradicionalno oslikavaju uoči najvećeg
kršćanskog blagdana – Uskrsa. One su simbol novoga života i Isusova
uskrsnuća.
Obojena jaja pronađena su i u pretpovijesnim grobovima, iranski
narodi njeguju tradiciju bojanja jaja preko 2.500 godina, a Egipćani su
pisanice poklanjali u proljeće kao simbol probuđenog života.
Bojanje pisanica duboko je ukorijenjeno u hrvatskoj tradiciji. Jaje
predstavlja rođenje novog života pa sukladno tome izlazak pileta iz jaja
simbolizira uskrsnuće Isusa Krista te njegov izlazak iz groba.
Kršćansko svetkovanje Uskrsa poklapalo se vremenski s poganskim
blagdanom Eostre u germanskim narodima. Jaje i zec uzeti su kao simboli
iz blagdana Eostre i postali su dio kršćanske proslave Uskrsa.
Boje i motivi pisanica oduvijek su imale simboličko značenje. U
raznim dijelovima svijeta postoji tradicija pisanica, najviše na istoku
Europe. Zaljubljeni su si često poklanjali pisanice s ljubavnim motivima
poput srca i dva goluba ili ljubavnim porukama, a često su se na
pisanice ispisivale čestitke ili vjerske poruke koje su se onda
poklanjale susjedima, rođacima i prijateljima.
Jaja su se u prošlosti bojila prirodnim bojama uz pomoć ljuske crvenog luka, cvekle, kupusa ili crvenog radiča,
što se zadržalo sve do danas, a nešto rjeđe su i čađom koja je davala
crnu boju te bobicama bazge i duda ili hrastovom korom za smeđu boju. Uz
crvenu, crnu i smeđu, zelena se boja dobivala uz pomoć špinata, koprive ili poriluka.
Pisanice su se baš kao i danas ukrašavale listićima i travkama,
najčešće djetelinom ili cvjetićima, a mnogi su svoje pisanice ukrašavali
voskom ili slamom, dok su drugi oslikavali geometrijske likove ili
simbole poput srca ili rozete.
N1