Do ovakvog zaključka došao je tim istraživača iz San Franciska, ali priča bi, vrlo vjerovatno, mogla da se prepiše i na naše podneblje. Mališani danas jednostavno dišu i žive u virtuelnoj stvarnosti, dok im je priroda sve veći stranac.
Koliko je to opasno, moglo bi da se vidi tek kada današnja djeca sutra izrastu u ljude, ali ono što je već sada izvjesno jeste porast asocijalnosti i agresivnosti, nesposobnost snalaženja u prostoru, oskudne komunikativne veštine, oponašanje likova iz igrica, nezainteresovanost za sadašnji trenutak, izostanak radovanja običnim stvarima, nerealni prohtjevi…
Zato je na roditeljima velika odgovornost da vrate mališane napolje i da ih otrgnu od vještačkog života. Stručnjaci navode samo neke od prednosti svakodnevnog boravka u prirodi.
Vesna Petrović, psiholog i psihoterapeut kaže da je na prvom mestu to injekcija zdravlja.
– Dokazano je da su djeca koja su svakog dana napolju zdravija, što je velika zasluga vitamina D koji se stvara na svježem vazduhu, na suncu i tokom fizičke aktivnosti na otvorenom – kaže Petrovićeva.
Priroda je melem i za mentalno zdravlje, pa su tako djeca koja se svakodnevno igraju napolju boljeg raspoloženja, srećnija i zadovoljnija. Kako su tokom dana potrošila energiju, uveče su smirenija, lakše se uspavaju i kvalitetniji im je san.
Za školarce je sve to bitno i kao dobra podloga za učenje, pa istraživanja pokazuju da učenici imaju bolju koncentraciju, lakše se nose sa školskim obavezama i uspješnije rješavaju testove, jer je njihov mozak nahranjen kiseonikom.
– Kombinacija fizičke i psihičke aktivnosti uvijek daje dobre rezultate, pa je zato važno da djeca svakog dana poslije nastave, bar 45 minuta, a poželjno je što duže, budu u prirodi, da puste da ih ona regeneriše. To će se istovremeno odraziti i na razvoj kreativnosti i vještina koje sigurno ne mogu da se oblikuju i izraze dok zure u ekran. Igrajući se napolju, penjući se na drvo, sakupljajući plodove prirode ili praveći kućice od pruća, djeca mogu da pokrenu maštu, da nauče da se snalaze u vremenu i prostoru, a ne samo da ostanu pasivni posmatrači – ističe Petrovićeva.
A za previše brižne roditelje tu je i još jedno važno uputstvo – pustite djecu da izlaze napolje i kada je hladno, jer su tada daleko manje izložena bakterijama. I što češće budu na zimskom vazduhu, to će biti zdravija.
Agresivna djeca
I da ne spominjemo koliko sve to pozitivno utiče na njihov socijalni život, jer su usmjereni ka vršnjacima, a ne ka likovima iz igrica. Ona su tako sve manje sebična i igrom kanališu potencijalnu agresivnost, čime se tupi i oštrica vršnjačkog nasilja – tvrdi psiholog.
TV i gojaznost
Mališani koji borave u prirodi imaju jači imunitet, ne žale se da ih boli glava i ređe imaju potrebu da nose naočari, jer manje kvare oči ispred TV i kompjuterskog ekrana. To utiče i na smanjenje faktora za nastanak gojaznosti.
Robijašima je bolje!
Britanski “Gardijan” piše da djeca provode manje vremena napolju nego osobe u zatvorima, dok je jedno istraživanje pokazalo da svako deseto dete u Velikoj Britaniji nijednom nije bilo u šumi ili parku, da skoro 80 % njih provede manje od sat vremena dnevno napolju, a zimi najviše deset minuta, koliko je potrebno da ih odvedu i dovedu iz škole, pišu novosti.rs