Gdje god se okrenemo, od teretana do trgovačkih centara, bombardirani smo istim narativom: vježbajte više kako biste kompenzirali bogatiju trpezu. Kultura dijeta naučila nas je da su poslastice “loše” i da ih treba “zaslužiti” ili “potrošiti” vježbanjem, no istina je potpuno drugačija.
Nije smak svijeta ako preskočite nekoliko treninga tijekom blagdana – ne samo da nećete izgubiti kondiciju, već vam odmor i opuštanje mogu donijeti neočekivane dobrobiti, piše HuffPost.
Ne morate “potrošiti” hranu da biste bili zdravi
Unatoč stalnim porukama da vježbanjem moramo kompenzirati ono što pojedemo, stručnjaci tvrde suprotno.
“To je vrlo uobičajena ideja da moramo sagorjeti sve što pojedemo, a to jednostavno nije točno”, rekla je za HuffPost Colleen Schreyer, docentica psihijatrije i bihevioralnih znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins.
Ako pojedemo više nego inače, što je uobičajeno za blagdane, možda ćemo kasnije osjećati manju glad ili želju za hranom. Naše tijelo, objašnjava Schreyer, vrlo je učinkovito u samoregulaciji ako slušamo signale gladi i sitosti.
Naravno, prepoznavanje tih signala može biti izazovno u društvu koje nas neprestano bombardira porukama o potiskivanju gladi radi nerealnih ciljeva mršavljenja. Ipak, uskladiti se s njima prilično je jednostavno: ako vam se nudi hrana koja izgleda ukusno, ne biste se trebali pitati trebate li je jesti, već kada.
Ako ste gladni, jedite. Tijelo vam poručuje da mu treba gorivo. S druge strane, sitost znači prepoznavanje da je tijelo zadovoljeno. Ako ste siti, poslasticu uvijek možete sačuvati za Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Odgovor ne bi trebao biti da ili ne, već sada ili kasnije”, istaknula je Schreyer.
Ukratko, ništa loše se neće dogoditi ako preskočite vježbanje krajem godine.
Nećete izgubiti kondiciju
Ako vas brine gubitak napretka postignutog vježbanjem, imamo dobre vijesti: vaša se kondicija neće tako lako istopiti.
Rezultati vježbanja postižu se mjesecima i godinama, a ne danima ili tjednima. Preskakanje jednog dana, pa čak i nekoliko tjedana, neće značajno utjecati na vaše cjelokupno zdravlje i kondiciju, tvrdi Schreyer.
Zapravo, nekoliko dana odmora moglo bi biti upravo ono što vašem tijelu treba. Dani odmora trebali bi biti sastavni dio svake rutine jer omogućuju mišićima da se oporave i obnove. A što se tiče kardiovaskularnih aktivnosti, vježbanjem duljim od preporučenih 150 minuta tjedno ne postižete značajne dodatne koristi.
“Cijela ideja da moramo ‘odraditi’ naše blagdanske prehrambene navike uzima nešto stvarno dobro i zdravo za nas – vježbanje – i dodaje mu sram i krivnju, što može biti vrlo kontraproduktivno”, rekla je Alyssa Vela, zdravstvena psihologinja i docentica kirurgije te psihijatrije i bihevioralnih znanosti na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern.
U suštini, ništa strašno se neće dogoditi ako usporite tijekom blagdana – dapače, odmor vam može itekako koristiti.
Savjeti za vježbanje tokom praznika
Schreyer podsjeća da je vježbanje, u konačnici, povezano sa zdravljem. Ako ste zabrinuti jer manje vježbate, posvetite se nekoj drugoj zdravoj aktivnosti – meditirajte, družite se s prijateljima, istežite se ili jednostavno prošećite. Iskoristite to vrijeme za brigu o drugim aspektima svog blagostanja.
Već 10 minuta tjelesne aktivnosti može poboljšati raspoloženje. “Dakle, možda ne idemo na naš uobičajeni sat bicikliranja od sat vremena, ali idemo u nekoliko brzih 10-minutnih šetnji nakon obroka, što može imati ogromne koristi za naše zdravlje i regulaciju šećera u krvi, što također utječe na naše raspoloženje”, rekla je Vela.
Zatim, pokušajte sagledati širu sliku. Dozvoljeno je uzeti pauzu od vježbanja – to je zapravo odlično za zdravlje. Biti blag i fleksibilan prema sebi ključan je aspekt održavanja bilo kakvog zdravog ponašanja dugoročno.
“Postoje godišnja doba, i životna razdoblja, kada naše okolnosti možda ne dopuštaju našu redovitu rutinu – blagdan, putovanje, bolest itd. – i to je u redu”, rekla je Vela.
Ako vam prilagodba rutine vježbanja tijekom blagdana stvara veliku tjeskobu, možda bi bilo korisno razgovarati sa stručnjakom za mentalno zdravlje, savjetuje Schreyer. Mnogi se ljudi teško nose s usporavanjem i odmorom, pogotovo jer naše društvo daje prednost produktivnosti nad dobrobiti.
Ali “ponekad je odmor najproduktivnija stvar koju možemo učiniti”, zaključila je Vela, prenosi Index.