Tim stručnjaka napravio je detaljnu klimatsku kartu razdoblja dugog 2000 godina obilježenog sušnim i kišnim periodima u današnjem Belizeu, gdje su se između 300. i 1000. godine razvili majanski gradovi.
Analizirajući stalagmite i bogate arheološke nalaze koje su izradili Maje, naučnici su svoju studiju objavili u časopisu Science.
Za razliku od trenutnog trenda globalnog otopljenja, promjena klime u srednjoj Americi u vrijeme propasti Maja bila je uzrokovana velikom, cikličnom, prirodnom promjenom vremena.
Ona je u razmacima od nekoliko vijekova donosila ekstremnu vlagu zahvaljujući kojoj je civilizacija Maja ubrzano napredovala, ali i razdoblja izrazito sušnog vremena, rekao je autor studije Daglas Kenet, antropolog sa Univerziteta Pen Stejt.
Vlažna razdoblja podsticala su razvoj poljoprivrede i rast stanovništva i jačala položaj kraljeva koji su sebi pripisivali zasluge za kišu i priređivali žrtvovanja kako bi se nastavilo povoljno vrijeme.
Kada je vlažno razdoblje oko 660. godine postupno prešlo u sušno, autoritet i moć kraljeva je padao što je bilo povezano sa sve većim brojem ratova za oskudne prirodne izvore.
Politički kraj Maja dogodio se oko 900. godine kada je dugo sušno razdoblje potpuno potkopalo kraljevu vlast. Međutim, stanovništvo se održalo još više od sto godina, sve do ekstremne suše od 1000. do 1100. godine koja je natjerala Maje da napuste centre svoje civilizacije.
“Postoje neke paralele s modernim vremenima zbog čega moramo biti zabrinuti”, rekao je Kenet naglašavajući posebno Afriku i Europu.
Ako klimatske promjene u nekim područjima uništavaju poljoprivredne sisteme, to može da izazve glad širokih razmjera, društvenu nestabilnost i povlačenje stanovništva, baš kao što se to možda dogodilo civilizaciji Maja, upozorio je Kenet.