Ako i niste, sada se vjerovatno pitate kako je došlo do ove zbrke i zašto ne zamjene imena. Razlog je prilično logičan, iako na prvu nema nikakve logike.
Počnimo s Islandom. Iako ga zovu “zemljom leda i vatre”, Island je prilično zelena zemlja, i definitivno manje pokrivena ledom od Grenlanda. Ime je dobila od Vikinga koji su došavši ovdje ugledali ledenjake i nazvali zemlju ledenom zemljom.
Islandska legenda kaže kako je Viking pod imenom Naddador zaslužan za ime Island jer je, po dolasku usred sezone snijega, dao ovom podneblju ime “snježna zemlja”. A s obzirom da je pod snijegom izgubio kćerku i sve stvari koje je posjedovao, dobro su i prošli s imenom.
Da su Vikinzi sačekali prije nego su osudili knjigu po koricama (ili da barem završi snježna sezona), brzo bi shvatili da je islandska zemlja u to doba bila tako plodna da je “maslac kapao sa svake travke”, prenosi Punkufer i dodaje da se tako se bar priča.
Vikinzi su odgovorni i za ime Grenland. U to doba Grenland je doista bio zelena zemlja, a doseljenici na ovo ogromno ostrvo čak su i podigli nastambe na njemu.
Doduše, ovo se odnosi na južni dio Grenlanda koji su oni i nastanili, dok na sjever (koji je bio pod ledenjacima) nisu ni odlazili. U to doba je i klima bila drugačija pa je život na Grenlandu definitivno bio ugodniji nego što bi bio danas.
Štaviše, neke islandske knjige i stare priče govore o imenovanju Grenlanda kao svojevrsnom marketinškom triku. Da bi podstakli druge na doseljavanje, Vikinzi su shvatili da otok treba imati primamljivo ime.
Budući da je ostrvo tada više ličilo na Škotsku ili Irsku sa svojim zelenilom, nedoumica nije bilo.
Zelene površine i dugi ljetni dani omogućili su novim stanovnicima uzgoj ovaca, koza i konja, pa su uživali u visokokvalitetnim mliječnim proizvodima, a zahvaljujući trgovini i izvozu proizvoda u ostatak Evrope živjeli su prilično dobro. Našlo je ovdje i luksuzne robe poput svile i vina.
Tek kasnije doći će do velikih promjena – i to većih nego na Islandu.
Grenland će iz godine u godinu postajati sve hladniji, što će za sobom povući i sve manje hrane, ali i opasnije plovidbe morem. Stoga su njegovi stanovnici počeli napuštati ostrvo, a ono je danas pod ledom. Današnje malobrojno stanovništvo Grenlanda (ima ih oko 56.000) zove svoju zemlju jednostavno – “zemljom naroda”.
Premda svojim imenima izazivaju konfuziju, nema potrebe da se za imena zamjene.
Naime, naučnici predviđaju da će zbog klimatskih promjena doći do povratka na “fabričke postavke”. Led na Grenlandu se polako ali sigurno topi, što će ohladiti Sjevernoatlantsko more. Ova zahlađenje će zaustaviti tople struje koje dolaze na Island iz Meksičkog zaliva, što će pak Island učiniti hladnijim.
Dakle, Grenland bi kroz nekoliko stotina godina mogao ponovno postati zelen, a Island bi mogao postati “leden”.