Nešto malo više od 78 dana ostalo je do službenog otvaranja 30.
Olimpijskih igara u modernoj eri, a shodno tome zapaljen je i
tradicionalni olimpijski plamen koji je u ovim trencuima na putu prema Londonu.
Glumci su u antičkim kostimima, u čast bogu Apolonu, odigrali malu
predstavu u ruševinama 2600 godina starog grčkog hrama Hera, te su
pomoću konkavnog ogledala, koristeći zrake sunca, zapalili baklju.
U početku je na tim igrama održavana samo trka na jedan stadij, a
kasnije se program širio, pa su se stari Grci takmičili i na deonicama
od dva i 24 stadija, u pankratonu (kombinacija boksa i rvanja),
klasičnom rvanju, petoboju, pesničenju i ostalim disciplinama.
Manifestacija
je poprimila takav značaj da su u antičko vreme periode Olimpijada
(četiri godine) primenjivali kao jedan od metoda za računanje vremena,
što se delimično nastavilo i kroz srednji vek.
Na Igrama u
antičkoj Grčkoj mogli su da učestvuju samo Grci, ženama takmičenje nije
bio dozvoljeno, a sportisti su se od 720. godine p.n.e nadmetali potpuno
goli.
Ideju o oživljavanju modernog olimpizma pokrenuo je
francuski baron Pjer de Kuberten, posle poraza svoje zemlje u
Francusko-pruskom ratu 1870-1871. godine.
Na Prvim Olimpijskim igrama modernog doba u Atini 1896. učestvovali su
sportisti iz samo 15 zemalja, što je, ipak, predstavljalo solidnu osnovu
za razvijanje značajnog međunarodnog sportskog pokreta.
Vremenom, Olimpijske igre prolazile su kroz razne faze i različita
iskušenja. Igre u Parizu 1900. i Sent Luisu 1904. bile su u senci
velikih svetskih izložbi koje su organizovane u tim gradovima i trajale
su skoro po pet meseci.
London, koji je ove godine treći put
domaćin Olimpijskih igara, prvi put je to bio 1904. godine, a igre su
trajale čak šest meseci. Glavni britanski grad bio je domaćin
olimpijcima i 1948. godine, trebalo je da se, prema odluci iz 1939. igre
1944. održe u Londonu, ali je to odloženo zbog rata.
Program igara je ograničen na 15 dana, odnosno pola meseca, od Los Anđelesa 1932. godine.
Od 1924. godine održavaju se i Zimske olimpijske igre. Prve su održane u
Šamoniju u Francuskoj. Jedne od uspešnijih zimskih olimpijskih igara,
organizovala je Jugoslavija, odnosno Sarajevo 1984. godine.
U
istoriji olimpizma bilo je i teških trenutaka. Tako je Olimpijske igre
1936. u Berlinu, zloupotrebio Adolf Hitler, koji je pokušao da ih
iskoristi za afirmaciju nacional socijalizma.
Najtragičniji
događaj bio je 1972. na igrama u Minhenu, kada su palestinski teroristi,
predstavnici organizacije poznate kao “Crni septembar”, ubili 11
Izrealaca, a ukupno je bio 17 mrtvih.