Može li serija “Bolji život” danas osvojiti Hrvatsku, kao što je u prvoj polovini 1987. na prepad zavladala malim ekranima čitave Jugoslavije? Sudeći po vrlo dobrom rezultatu koji je prva epizoda postigla nedavno na Domi TV, rezervnom kanalu Nove TV (gledanost njihovih programa rijetko kad dostigne dva posto, a “Bolji život” je imao izvrsnih 4,7), možda i može. Osim toga, ne treba zaboraviti da joj je izravni protivnik ekstremno popularni “Sulejman veličanstveni” na RTL.
Jugonostalgija zbilja čini čuda. Kritičnijem gledaoci sigurno je zasmetao neugledan smeđkasti ton fotografije u prvoj epizodi, ružan socijalistički štih scenografije, no sve je to valjda dio šarma za one koju se upuštaju u ovu pustolovinu. Tako je bilo nekad, vrijedi se podsjetiti kako se živjelo uoči raspada Jugoslavije! Nije baš lako snalaziti se u običajima onoga vremena, pogotovo kada se spomene razlika u starim i novim dinarima, ali treba se malo pomučiti da bi se uživalo u donedavno zabranjenom voću. Uostalom, štošta toga isto je kao i danas. I nekad se živjelo na kredit, plivalo u dugovima i kupovalo stvari koje si inače ne bismo smjeli priuštiti.
Kruna bogatog opusa
“Bolji život” kruna je bogatog televizijskog opusa Sinjanina Siniše Pavića (supotpisao ju je – kao i mnoge druge serije – sa suprugom Ljiljanom), bila je to dramska serija koja se emitovala jednom sedmično, nipošto sapunica (toga u bivšoj Jugoslaviji još nije bilo), međutim, u zapletima ima poprilično “sapunskog” duha, što je valjda i privlačilo gledaoce. Iako se bračni par Pavić bavio životom jedne beogradske porodice srednje klase (suprug je direktor manjeg preduzeća, žena mu je profesorica latinskog, no troje odrasle djece u trenu im razgrabe mjesečne plate), strogo je pazio na to da serija može podjednako dobro funkcionirati kako u Ljubljani tako i u Skopju.
Na pozorišnoj audiciji recituju se odlomci iz “Gospode Glembajevih”, dostavljač tepiha je Albanac i tako unedogled: porodica Popadić nije smjela biti srpska, morala je biti univerzalna jugoslovenska porodica. Pavići su majstori socijalnih kontrasta: glava porodice Dragiša zvani Giga Moravac ( Marko Nikolić) porijeklom je sa sela, ali se marljivošću vinuo do sadašnjeg položaja, dok mu je supruga ( Svetlana Bojković) iz stare beogradske loze, koja se još kao curica navikla na izobilje, no sada bijedno zarađuje i zapravo je ovisna o mužu: ipak, nikad ne zaboravlja napomenuti da žive u vrlo lijepom stanu njenih roditelja, od kojih su naslijedili i klavir, samo što nemaju novaca da ga uštimaju. Diskretni nagovještaji o pravom stanju u zemlju naziru se iz činjenice što im je najstariji sin ( Boris Komnenić) već godinu dana nezaposlen (diplomirani je pravnik), što se nemilice zakašnjava na posao i što u školama vlada manje-više anarhija.
Iako glavne uloge igraju poznati beogradski glumci (tu su još Dragan Bjelogrlić, Lidija Vukičević, Gorica Popović i mnogi drugi), ipak se često zvalo u ekipu i hrvatske kolege: dobro, Milan Štrljić tada je živio u Beogradu, povremeno i Mira Furlan, no Sven Lasta, Boris Dvornik i Semka Sokolović bili su pravi gastarbajteri. Siniša Pavić taj je oprobani štos praktikovao još dok je sarađivao u velikom hitu “Pozorište u kući” s početka 70-ih.
Uzbuđenja i atrakcije
Od 1987. do 1991. snimljene su 82 epizode, a posljednja je emitovana u junu potonje godine, kada je Jugoslavija postupno prestajala postojati. Ipak, legenda o seriji koja je postala zaštitnim znakom ušminkane socijalne zbilje nije izgubila na privlačnosti. Gledati “Bolji život” ili “Sulejmana veličanstvenog”? Odlučite sami, no upozoravam da prave atrakcije i uzbuđenja u proizvodu nekadašnje Televizije Beograd tek predstoje.
5 srpskih serija koje predlažemo za otkup
Salaš u Malom Ritu
Možda najbolja jugoslovenska serija. Režirao ju je naš Branko Bauer, scenarist je Arsen Diklić, a u glavnim ulogama su Slavko Štimac, Miodrag Radovanović i Slobodan Perović. Iznimno sugestivan prikaz rata u Vojvodini.
Pozorište u kući
Kasnije prerade nisu bile nešto, no original Novaka Novaka i Siniše Pavića prvi je uspjeli jugoslovenski “sitcom”. Đuza Stojiljković, Stanislava Pešić, Ljiljana Lašić i Dragutin Dobričanin u glavnim su ulogama.
Grlom u jagode
Serija Srđana Karanovića i Rajka Grlića i danas uživa kultnu reputaciju, a bavila se mladim ljudima koji najradije ne bi nikad odrasli. Miki Manojlović, Bogdan Diklić i Aleksandar Berković potvrdili su u njoj svoj izniman talent.
Sivi dom
Sugestivna dramska serija o mladima koji sazrijevaju u popravnom domu bila je među najvećim uspjesima TV Beograd ‘80-ih. U glavnim ulogama su kasnije zvijezde Žarko Laušević, Mirjana Joković i Branislav Lečić.
Otpisani
Serija o nepostojećim podvizima ilegalaca u okupiranom Beogradu izazvala je mnoštvo podsmjeha istoričara, no bio je to pop “trash” za široku publiku. Dragan Nikolić, Miki Manojlović, Aleksandar Berček i Voja Brajević njezine su zvijezde.
Tekst je preuzet iz Jutarnjeg lista