Grafologija nije tehnika kojom se proriče sudbina, kako se često misli. Temelji se na znanstvenim pristupima kojima se analizira rad mozga, a cilj joj je dobivanja uvida u nečiju osobnost, stanje svijesti, trenutno emocionalno stanje. Otkriva i inteligenciju, komunikacijske i interpersonalne vještine, sklonosti, talente, ponašanje u određenim okolnostima, objašnjava za 24sata hrvatska grafologinja Egli Ilić.
Iz mozga, nastavlja, dolazi sve što stoji na papiru, pa rukopis promatramo i kao ‘body language’.
– Ne postoje dva ista rukopisa, kao što ne postoje dvije iste osobe. Svi smo učili pisati na isti način, a opet, tijekom vremena svatko je razvio svoj osebujni stil pisanja. Općenito, što rukopis više odskače od onoga što smo učili u školi, to je osoba uspjela u većoj mjeri razviti svoju originalnost, te je manje pod utjecajem društva i konvenciji, i obrnuto – govori Egli Ilić.
Dodaje da se nekad iz samo jednog slova mogu iščitati karakterne osobine ili je li osoba inteligentna, no kako je naša osobnost kompleksna, često će za pravu analizu biti potrebno uzeti u obzir više pokazatelja. Osim što će analiza rukopisa pokazati koje su naše jake strane, talenti i sklonosti, i tako nam pomoći da se prema njima usmjerimo, pokazat će i gdje smo slabi, primjerice inferiornost, nestrpljivost, nedostatak asertivnosti…
Ako se pitate što se ponajviše gleda u analizi rukopisa, Egli govori da su to prvenstveno brzina kojom pišemo, jačina pritiska olovke na papir, položaj slova i riječi, razmak između njih, zatim veličina, oblik, zaobljenost i nagnutost slova. Do danas je objašnjeno više od 400 grafoloških pokazatelja, uz pomoć kojih je moguće dobiti precizan uvid u strukturu čovjekove osobnosti. A kad smo svjesni svojih nedostataka koji nas u životu koče, možemo na njima poraditi i korigirati ih – grafoterapijom.
Baš kao što način na koji ispisujemo slova pokazuje što se događa u mozgu, tako promjenom načina na koji pišemo slova tamo gdje smo uočili da postoje problematična područja možemo utjecati na ono što se događa u mozgu. Ako smo ustanovili da smo općenito nestrpljivi, vjerojatno jer stavljamo točku na slova “i” i “j” iza slova, prakticiranjem 33 dana po 15 minuta pisanje slova “i” i “j”, s ‘udaranjem’ točke na pravo mjesto, usporava se razvoj nestrpljivosti.
Kako bi stručnjak analizirao nečiji rukopis, potrebno je pisati na praznom papiru bez crtica.
– Prazan papir možemo usporediti s našim životom, koji predstavlja puni potencijal. Način na koji taj papir ispisujemo je način na koji živimo svoj život – naglašava Egli Ilić i dodaje da čovjek kad dolazi na terapiju mora biti spreman mijenjati neke stvari.
– Nakon 12. godine rukopis je potpuno formiran, i mijenja se sa svakom novom fazom rasta i razvoja. Može se mijenjati i od dana do dana i pokazivati trenutno emocionalno stanje, no karakterne osobine ‘u rukopisu’ se ne mijenjaju jer svi bitni aspekti rukopisa zapravo ostaju isti.
– Jedna od tih osobina je inteligencija. Inteligentne osobe imat će dublje mentalne procese, a to se vidi iz dobro oblikovanih slova m i n, te ako ima izraženu sposobnost koncentracije (mala slova, ali ne premala), i ako su joj emocionalni procesi stabilni. Za samopouzdanje se uzimaju u obzir veličina slova, koja ne smiju biti ni odveć mala ni odveć velika, potpis, koji treba biti proporcionalan ostatku pisma ili nešto veći, način na koji osoba postavlja ciljeve, i obrnuto (osjećaj inferiornosti) – objašnjavan Egli Ilić. Kad je riječ o komunikacijskim vještinama, najznačajniji su otvoreno o, fluidnost rukopisa, čitljivost teksta. U protivnom, čovjek teško verbalizira svoje stavove i mišljenja, pišu 24sata.