Pomicanje sata unazad zimi mnogo je manje stresno od proljetnog pomicanja, koje se povezuje s porastom srčanih udara i prometnih nesreća.
Svake godine, kada se sat u oktobru vraća unazad, milioni ljudi slave “dodatni sat” sna, piše Euronews.
Međutim, koliko ova mala promjena zapravo utiče na naše tijelo, san i raspoloženje?
Prema mišljenju stručnjaka, jesenska promjena blaža je od proljetne – ali nije sasvim bezopasna. Pomak suptilno narušava naš cirkadijalni ritam, unutrašnji sat koji reguliše san, budnost, lučenje hormona i raspoloženje.
Razumijevanje cirkadijalnog ritma
Učinak promjene vremena proizlazi iz naših cirkadijalnih ritmova – unutrašnjeg sata koji upravlja snom, budnošću, hormonima i raspoloženjem.
„Postoji cirkadijalni sat u svakoj ćeliji tijela, ali postoji i glavni sat – skupina neurona u mozgu koji automatski prate svjetlo, zoru, sumrak i tamu putem signala iz očiju,“ objašnjava Timo Partonen, vanredni profesor psihijatrije na Univerzitetu u Helsinkiju, za Euronews Health.
„Kako taj sat funkcioniše utiče na to koliko dobro spavamo i kakvog smo raspoloženja. Zato je toliko važan,“ dodaje on.
Ove godine će se satovi vratiti unazad u nedjelju, 26. oktobra.
Iako mnogi pozdravljaju dodatni sat, promjena ipak remeti naš unutrašnji ritam – a neki ljudi to osjećaju više nego drugi.
„Uopšteno govoreći, uprkos pritužbama na raniji mrak, jesenja promjena obično se doživljava kao manje bolna“, kaže prof. Malcolm von Schantz, hronobiolog sa Univerziteta Northumbria.
„Oni koji ne vole jesenju promjenu obično se žale da iznenada izlaze s posla po mraku. Međutim, to nije posljedica pomicanja sata, već geografije – jednostavno nema dovoljno dnevnog svjetla u to doba godine da bi i jutra i večeri bila svijetla.“
„Biološki gledano, svjetlost ujutro puno je važnija za nas,“ dodaje on.
Partonen se slaže:
„Jesenji prelaz lakše je podnijeti jer nam daje dodatni sat u danu. Glavni cirkadijalni sat lakše se prilagodi tom novom rasporedu.“
Međutim, upozorava da se u početku san može činiti manje okrepljujućim nego tokom ljeta.
„Postoji i rizik da ljudi dodatni sat ne iskoriste za san – nego ostanu budni duže i tako nastave gomilati manjak sna. Promjena bi mogla biti prilika za odmor, ali većina to ne čini,“ kaže Partonen.
Istraživanje iz 2025. koje su proveli Sveučilište Liverpool John Moores i Sveučilište Oxford pokazalo je da žene češće od muškaraca prijavljuju povećanu zabrinutost, zbunjenost i stres u danima nakon promjene sata.
Poremećaji u dječjoj rutini – poput kasnijeg odlaska na spavanje i težeg buđenja – takođe povećavaju stres u obitelji.
Šira istraživanja pokazuju da česte promjene sata mogu imati ozbiljnije, dugoročne zdravstvene rizike.
Naučnici sa Stanford Medicine analizirali su tri politike – stalno standardno vrijeme, stalno ljetno vrijeme i dvostruke sezonske promjene – te zaključili da su sezonske promjene najgora opcija.
Prema njihovim modelima, prelazak na stalno standardno vrijeme mogao bi spriječiti oko 300.000 moždanih udara godišnje i smanjiti pretilost kod 2,6 milijuna ljudi u SAD-u. Stalno ljetno vrijeme donijelo bi otprilike dvije trećine te koristi.
Kako održati redovan obrazac spavanja
Održavanje dosljednog rasporeda spavanja jedan je od najvažnijih – i najzanemarenijih – aspekata dugoročnog zdravlja.
„Znamo da je važno, i znamo da se tijelo može nositi s određenim odstupanjima. No dugoročno je bolje smanjiti oscilacije,“ objašnjava von Schantz.
On ističe savremenu naviku ‘nadoknađivanja sna’ vikendom, poznatu kao „društveni jet lag“, kao biološki štetnu.
„Mnogi od nas rano ustaju radnim danima, a vikendom spavaju duže – zapravo mijenjamo vremensku zonu petkom i vraćamo se u ponedjeljak. Taj obrazac ima iste dugoročne negativne učinke kao i česti jet lag,“ kaže on.
Studija objavljena u časopisu Journal of Epidemiology & Community Health pokazala je da osobe s nepravilnim ciklusima spavanja i buđenja imaju 26 % veći rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja, poput srčanog i moždanog udara – čak i ako spavaju preporučenih 7–9 sati po noći.
Stručnjaci se slažu: iskoristite dodatni sat za pravi odmor, a ne za kasnije ostajanje budnim.
„Idite ranije na spavanje,“ savjetuje dr. Partonen.
„Ako se promjena događa između subote i nedjelje, lezite uobičajeno ili malo ranije u subotu navečer. Tako ćete dodatni sat iskoristiti za san i smanjiti nedostatak sna.“