Velika hrvatska književnica, esejistica i prevoditeljica umrla je u petak, 17.3, u krugu prijatelja i porodice u Amsterdamu.
U Hrvatskoj je najpoznatija po kratkom romanu Štefica Cvek u raljama života, po kojemu je redatelj Rajko Grlić snimio poznati film.
Njezin roman “Forsiranje romana reke” objavljen 1988. godine je dobio NIN-ovu nagradu za najbolji roman godine.
Rođena je u Kutini 27. marta 1949. godine. Završila je komparativnu i rusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Institutu za teoriju književnosti pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu radila je gotovo dvadeset godina. Iz političkih razloga početkom devedesetih godina primorana je napustiti Hrvatsku. Živjela je u Amsterdamu te povremeno predavala na američkim i europskim sveučilištima i pisala za europske novine i časopise, prema podacima na Wikipediji.
Problematiziranjem egzila i pitanjima identiteta bave se njezini kasniji romani Muzej bezuvjetne predaje i Ministarstvo boli, dok roman Baba Jaga je snijela jaje razvija lik Babe Jage, stare vještice iz mitova, bajki i narodnih predanja, od samih začetaka mita do zanimljivih likova starih žena i njihovih suvremenih sudbina. Dubravka Ugrešić nagrađena je s nekoliko međunarodnih nagrada za svoj esejistički rad, počevši od zbirki Američki fikcionar i Kultura laži, te zbirke eseja, Zabranjeno čitanje, koja se bavi književnim trivijalnostima, izdavačima, agentima i piscima. Esejističke knjige Nikog nema doma, Napad na minibar i Europa u sepiji bave se širokim rasponom tema, od digitalne revolucije do služavki s Filipina.
U koautorstvu s Aleksandrom Flakerom 1984. uredila je Pojmovnik ruske avangarde, djelo u devet svezaka. Bavila se prijevodima s ruskoga (Danil Harms, Boris Pilnjak) te uredila antologiju alternativne ruske proze (Pljuska u ruci). Autorica je književno-povijesne studije Nova ruska proza.
Pisala je scenarije za film i televiziju - U raljama života, Za sreću je potrebno troje.
Knjige Dubravke Ugrešić prevedene su na gotovo sve europske jezike i nagrađivane međunarodnim nagradama. Dubravka Ugrešić je začetnica ideje i inicijatorica pokretanja kolektivnog rada na Leksikonu YU mitologije.
