“U zemlji mržnje najviše mrze onoga ko ne zna da mrzi”, rekao je naš jedini Nobelovac Ivo Andrić.
I tada, prošloga vijeka, i danas glavni generatori mržnje su oni koji na njoj profitiraju ili im ona daje osjećaj kolektivne sigurnosti. Žrtve i mete mrzilačkih komentara i narativa su uglavnom oni koji ne čine nikakvo zlo već se ponašaju ili postoje suprotno stavovima nasilne većine.
Andrić je takođe rekao i da dok živimo strahove, prolazi život. Zato bez straha, udišući život trebate biti ono što jeste.
To je za gejeve, lezbejke, biseks i trans osobe u BiH nerazumno teško, ali godinama unazad jednom godišnje imaju “safe place”.
To sigurno mjesto organizuje Sarajevski otvoreni centar koji treći put stoji iza lokalnog kvir festivala Kvirhana. Organizatori kažu da Festivalom Kvirhana žele kreirati prostor gdje će kvir osobe ne samo biti ono što zaista jesu, nego i slaviti svoje identitete.
“U Bosni i Hercegovini rijetki su prostori u kojima LGBTIQ+ osobe mogu autentično i istovremeno biti ono što jesu i biti prihvaćeni_e. Kvirhana je važna jer predstavlja prostor gdje kvir osobe, ne samo što mogu biti ono što zaista jesu, nego i slaviti svoje identitete. Iako je Kvirhana primarno siguran i slavljenički prostor za lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i kvir osobe, ona je i mjesto susreta, slobode i zabave za sve osobe koji podržavaju LGBTIQ+ osobe ili propituju ustaljene norme vezane za spol, rod i seksualnost. Festivalom želimo doprijeti do što više LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini, pružiti priliku i podršku lokalnim queer umjetnicima_cama, aktivistima_cama, i kreativnim osobama, te stvarati siguran prostor i zauzimati postojeći, u kojem svi možemo biti ono što jesmo”, kaže za BUKU Nejra Agić iz Sarajevskog otvorenog centra.
Ovogodišnje izdanje Kvirhane bogatim programom želi ponuditi što više događaja kojim se LGBTIQ osobe u BiH osjećati onako kako bi i trebalo – jednakim.
Festival počinje u petak 16. maja u večernjim satima (19:00h) u Historijskom muzeju Sarajevo, a prvog dana festivala biće otvorena izložba ‘’Weight of society’’ čija je autorka Iman della Luna Glušac. Veče će biti nastavljeno muzičkim programom tokom kojeg nastupaju: DJ Anima, Dolores, Luka Rajić i Bojana Vunturišević.
Drugog dana festival biće upriličeno nekoliko kvir razgovora na teme “Kako biti dobar saveznik trans osobi”, “Rodno izražavanje – Maskulinitet i feminitet u wlw kulturi na Zapadnom Balkanu”, “Budućnost jezika: Rodno neutralni jezik”, “Mjesto fluidnost i restrikcije roda u tradiciji – Virdžine”, “Trans historija u BiH u 19. i 20. Stoljeću”, “Kojeg roda je moda? – Fluidnost i odjeća kao silueta identiteta”, i “Kabare Iza ogledala – osvrt na predstavu posvećenu životima trans seks radnica”. Kruna drugog dana festivala su nastup srbijanskog muzičara Džipsija, kao i Drag show. Posljednji dan festivala rezervisan je za radionice, a cijeli program dostupan je na web stranici festivala.
Rod, da PROSTIŠ!
Ovogodišnji slogan Kvirhane je “Rod da prostiš”
Potpuno poznavajući okruženje u kojem smo rasli, živimo i rastu sadašnje generacije moramo priznati da smo društvo zarobljeno u nasilničkom patrijarhatu koji poznaje samo jedan rod – muški. Zato je potrebno otvarati pitanje važnosti rodova, ali i tražiti odgovore na pitanje zašto je građanima BiH toliko teško polemisati i prihvatiti nekonvencionalnost koja se veže za rodove, toliko da bismo se trebali izvinjavati zbog rodnog identiteta? Dok ne dobijemo društvene odgovore na ova pitanja, postavljamo ih organizatorima Kvirhane.
“Pitanje roda je važno zato što se još uvijek na rod gleda binarno i rigidno, zato što mnoge osobe trpe diskriminaciju i doživljavaju nasilje samo na osnovu svoga roda, posebno žene i trans osobe. Važno je govoriti o rodu i rodnim ulogama, edukovati se, rušiti rodne stereotipe, i tome težimo mi u SOC-u kroz svakodnevni rad i sada kroz festival stavljajući rod u fokus. Kroz Queer Talk dio programa 17. juna, dotaći ćemo se mnogih tema vezanih za rod i govorit će osobe koje imaju mnogo iskustva i znanja o ovim temama”, odgovara Agić.
Zbog cjelokupne atmosfere, atmosfere linča i nasilja prema LGBTIQ zajednici, zbog odnosa vlasti i pravosudnih institucija prema drugačijima od ustaljene i opšteprihvaćene, ali pogrešne, percepcije “normalnog”, pitanje sigurnosti tokom trajanja Kvirhane je jedno od najbitnijih pitanja.
“S obzirom da u BiH LGBTIQ osobe svakodnevno doživljavaju nasilje, uznemiravanje, diskriminaciju zbog (pretpostavljenog) rodnog identiteta i seksualne orijentacije, važno nam je osigurati da se LGBTIQ osobe na našim događajima osjećaju sigurno i slobodno, zbog toga nam je sigurnost uvijek na prvom mjestu. Tek kada se osjećamo sigurno, možemo se opustiti i zabavljati u svim sadržajima festivala (a kojih će biti mnogo)”, kaže Agić.
LGBTIQ osobe u Bosni i Hercegovini ne ostvaraju svoja građanska i ljudska prava u punom kapacitetu, a poboljšanje položaja ovog dijela bh. građana i građanki neophodan je uslov na putu ka evropskoj porodici.