U okviru izložbe „Ko neće da misli leti napolje: Jozef Bojs i Mangelos – 100 godina i umjetnost danas“ Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske uz podršku Gete instituta u BiH i u saradnji sa Akademijom umjetnosti Univerziteta u Banjaluci održan je performans studenata završne godine smjera za Intermedijalne umjetnosti pod nazivom „7000+1“, prilikom kog će se zasaditi drvo hrasta kao prva javna socijalna skulptura u parku ispred zgrade MSURS.
Riječ je o simboličkom omažu povodom stogodišnjice rođenja Jozefa Bojsa i njegovom čuvenom projektu „7000 hrastova (7000 Eichen)“, koji je započeo na izložbi Dokumenta 7, 1982. godine u Kaselu, gdje je u narednih desetak godina posađeno 7000 hrastova.
Performans su osmislili studenti prve generacije smjera intermedijalne umjetnosti na Akademiji u Banjaluci (Isidora Branković, Irma Beširević, Ognjen Milošević i Galina Mitrović), u klasi profesora Mladena Miljanovića, koji će u okviru svog rada posaditi jedan hrast u parku ispred MSURS i obilježiti ga odgovrajućim kamenom po uzoru na bazaltne kamenove Jozefa Bojsa, koje je on postavljao u okviru svog projekta.
Za podršku ovoj inicijativi MSURS se obratio i gospođi Evi Bojs, supruzi Jozefa Bojsa i upravnici Fondacije Bojs, koja je pozdravila ovu ideju i izrazila oduševljenje inicijativom koja povezuje mlade umjetnike, studente akademije, sa idejama Jozefa Bojsa. Ova podrška izuzetno je značajna za mlade umjetnike jer povećava sam značaj događaja.
Mladen Banjac, viši kustos Muzeja savremene umjetnosti RS rekao je da je ovaj performans direktan nastavak čuvenog performansa Jozefa Bojsa.
“Da bi spriječio i zaustavio divlju urbanizaciju grada Kasela Jozef Bojs odlučio je da posada 7000 hrastova. Bojs je poznat kao provokator, kao začetnik performansa i u skladu sa tim nama je bio cilj da mladim umjetnicima iz Banjaluke i građanima Banjaluke na neki način prenesemo ono što je bilo važno u njegovim porukama, kao što su aktivizam mladih, ekologija, održiva budućnost i da te vrijednosti pokušamo da integrišemo u našu sredinu”, rekao je Banjac. Dodao je da je kamen koji je postavljen ispred hrasta dio temelja Muzeja savremene umjetnosti.
Ognjen Milošević, mladi umjetnik rekao je da je njemu i kolegama značajna poveznica sa Bojsom i njegovim radom. “Važan je čin sađenja, a svaki hrast ima svoju beskrajnu vrijednost”, rekao je Ognjen.
Mlada umjetnica Irma Beširević rekla je da je pitanje ekologije od krucijalne važnosti. “Mi ćemo kao umjetnici u budućnosti morati da se bavimo baš ovim pitanjem. Drago mi je da u Banjaluci postoje razne inicijative kroz koje se sade drveća”, istakla je ona.
Izložba „Ko neće da misli leti napolje: Jozef Bojs i Mangelos – 100 godina i umjetnost danas“ otvorena je do 30. oktobra 2021. godine.
Izložba je priređena povodom stogodišnjice rođenja Jozefa Bojsa (1921–1986), jednog od najznačajnijih umjetnika njemačke i svjetske umjetničke scene poslije Drugog svjetskog rata, i njegovog savremenika Dimitrija Bašičevića Mangelosa (1921–1987), jednog od najznačajnijih umjetnika u regionu i rodonačelnika konceptualne umjetničke prakse na ovim prostorima.
U okviru izložbe „Ko neće da misli, leti napolje! – Jozef Bojs i Mangelos – 100 godina i umjetnost danas” izloženi su umjetnički radovi Jozefa Bojsa, fotografije, grafike i multipli iz lične kolekcije Karla Hajnca Rumenog i Mangelosovi radovi iz kolekcije Fonda Ilija&Mangelos i privatne kolekcije iz Zagreba.
Idejno rješenje plakata povodom izložbe je priredio vizuelni umjetnik Slavimir Stojanović Futro.
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske na ovaj način se povezao sa nizom izložbi širom svijeta kojima se obilježava jedan vijek od rođenja Jozefa Bojsa čiji rad dodatno naglašava i konekcija sa umjetničkim opusom njegovog savremenika Dimitrija Bašičevića Mangelosa.