“Veliki broj tih tekstova je došao u moje ruke i ja sam zaključio da je o njemu (Dušku) više napisano nakon njegove smrti nego za života. Ti tekstovi su i vrlo relevantni i značajni i kao književna kritika i kao zapisi. Na kraju, kada sam sav taj materijal sakupio, našao sam se pred problemom i zaključio sam da ono što nije sakupljeno na jednom mjestu i ono što je razbacano po raznim fiokama zapravo postaje beznačajno, a samo ono što je sakupljeno i spremljeno na jednom mjestu može da ima značaj za generacije koje dolaze. To me je i motivisalo da sve sakupim na jedno mjesto, uredim i nađem izdavača koji će objaviti materijal”, rekao je autor knjige Branko Perić.
U četvrtak, 23. novembra u Narodnoj univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske u Banjaluci, održana je promocija knjige “Tvoj nas uzdiže stih”, posvećene Dušku Trifunoviću,a koju je priredio publicista i literata Branko Perić.
Osim autora ove knjige, na promociji su učestvovali izdavač i prvi čovjek “Besjede”, Nenad Novaković, književnik Ranko Risojević i publicista Đorđe Latinović.
Ovo
dragocijenog djelo u sebi sadrži pjesme, tekstove i novinske članke, koji
govore o profesionalnom životu ali i privatnom dijelu pjesnikovog života, a
autori istih su književnici i novinari, te kolege koji su poznavali Duška
Trifunovića, bili njegovi bliski prijatelji i djelili pjesničke radosti i tuge,
poput velikog pjesnika Pere Zupca i mnogih drugih.
“Ova knjiga pomalo iznenađuje zato što Republika Srpska, Bosna i Hercegovina i svi mi koji se pomalo bavimo kulturom i pisanom riječju nismo se na najbolji način i u dovoljnoj mjeri odužili Dušku Trifunoviću. Mislim da nismo nimalo, ali eto pokušavamo na ovaj način”, ovim uvodnim riječima započeo je promociju Nenad Novaković, čija je izdavačka kuća u saradnji sa “Prometejem” iz Novoga Sada objavila ovu knjigu.
Napomenimo da je izdavačkoj kući Besjeda iz Banjaluke ovo treća knjiga koja je posvećena velikom pjesniku Dušku Trifunoviću, a i ranije ih je priređivao publicista Branko Perić.
Jedna od tih knjiga je i “Poetika Duška Trifunovića”, koju je priredio Miloš Zubac, sin pjesnika Pere Zupca, bliskog prijatelja Duška Trifunovića.
“Duško Trifunović je jedan među rijetkim pjesnicima koji je imao cilj, i postigao ga, a to je da se njegove pjesme pjevaju i u potpunosti je tu misiju završio. Tako da danas njegove pjesme više znamo slušajući ih negoli iz čitanja. Zanimljiv je podatak da je Duško napisao i nekoliko drama, ali se, nažalost, ni jedna nije javno izvodila”, istakao je Novaković.
Autor knjige Branko Perić naglasio je da se sve ono što bi htio da kaže o Dušku Trifunoviću nalazi u ovoj knjizi.
“Ja neći govoriti o Duškovoj poetici i njegovom pjesničom izrazu. Pustiću da govore tekstovi iz ove knjige koje su osamnaest godina poshumno pisali o Dušku kao pjesniku i kao čovjeku. Kada bi tumačio ono o čemu su pisali autori, čiji se tekstovi nalaze u ovoj knjizi, možda bi mogla da bude i pogrešna interpretacija. Zato to i želim da preskočim. Ja sam prvobitno mislio da nadopunim ovo izdanje sa pjesmama autora koji su pisali o Dušku, a na koje sam prvobitno nailazio nakon njegove smrti. Radi se o pjesmama koje su zapravo fini izraz poštovanje prema pjesniku i koje oživljavaju velikana našega pjesništva. Međutim, kada sam počeo to da skupljam u čemu mi je pomagao i književnik Ranko Pavlović dostavljajući mi te pjesme od ljudi za koje je znao da su ih napisali, naišao sam i na dosta osvrta i književnih kritika koje su se pojavile nakon Duškove smrti. Kritike su pisane na razne načine i različitim povodima. Veliki broj tih tekstova je došlo u moje ruke i ja sam zaključio da je o njemu više napisano nakon njegove smrti nego zaživota. Ti tekstovi su i vrlo relevantni i značajni i kao književna kritika i kao zapisi. Na kraju, kada sam sav taj materijal sakupio, našao sam se pred problemom i zaključio sam da ono što nije sakupljeno na jednom mjestu i ono što je razbacano po raznim fiokama zapravo postaje beznačajno, a samo ono što je sakupljeno i spremljeno na jednom mjestu može da ima značaj za generacije koje dolaze. To me je i motivisalo da sve sakupim na jedno mjesto, uredim i nađem izdavača koji će objaviti materijal”, pojasnio je Perić razloge koji su ga nadahnuli da objavi knjigu o slavnome piscu.
Publicista Đorđe Latinović napomenuo je da je zajedno sa autorom Perićem ovo djelo promovisao u raznim gradovima Republike Srpske, te da su učestvovali i na Beogradskom sajmu knjige. Pojasnio je i njegove razloge koji su ga pokrenuli da učestvuje u realizaciji izdavanja knjige o velikom pjesniku.
“Kada je Branko rekao da radi na ovoj knjizi ja sam dao svoj doprios poznavajući veliki broj ljudi iz moje generacije koji su danas afirmisane javne ličnosti pisci, novinari, umjetnici i slično, a koji su pisali o Dušku. Moj doprinos bio je i u tome što sam zajedno sa Brankom radio na izboru teksova koji su objavljeni u ovoj knjizi. Isto tako Branko me je inicirao i da napišem tekst koji bi govorio o velikom pjesniku i koliko je uticao na pjesnički krug grada Sarajeva i generaciju kojoj ja pripadam. Ja sam pripadnik one posljednje generacije omladine Bosne i Hercegovine, kao društvene organizacije, koja je pored onog što je redovno radila objavljivala omladinsku i dječiju štampu. Pod ingerencijom ove organizacije izlazili su neki jako važni listovi kao što su “Vesela sveska”, “Male novine”, omladinski list “Naši dani” i magazin “Lica” za koje su pisali poznati književnici. Tako da smo mi sarađivali sa eminentnim jugoslovenskim pjesničkim i književnim imenima tog vremena, među kojima je bio i Duško Trifunović”, pojasnio je Latinović i dodao da je Duško Trifunović bio među glavnim kreatorima domaće književne scene tog vremena.
Književnik Ranko Risojević dodao je par riječi o Dušku Trifunoviću ukazivajuči na činjenicu da je Duško bio prepoznat i kao talentovani dječiji pisac i čovjek koji je bio angažovan kao autor televizijskih emisija za djecu poput “Nedjeljnjeg zabavnika” i “Šta djeca znaju o zavičaju”.
“Zadnji put, to jeste zadnju emisiju Duško je snimio u Banja Luci gostojući u osnovnoj školi Milan Radman. Zanimljivo je što je igrom slučaja pričao sa razredom moje ćerke. Radilo se o legendarnoj emisiji Šta djeca znaju o zavičaju. To je bila jedna od najljepših emisija te vrste na državnoj televiziji bivše države”, rekao je Risojević.
Slavni književnik se tom prilikom prisjetio i nekih emisija u kojima je i on učestvovao, te nije krio radost što je lično poznavao književnu gromadu, Duška Trifunovića.
Napomenućemo da je Duško Trifunović rođen u Sijekovcu kraj Bosanskog Broda 1933. godine; da je dugo godina kao uspješni pjesnik i medijski radnik živio i radio u Sarajevu, a potom se preselio u Novi Sad, gdje je i premunuo 2006. godine. Sahranjen je u Sremskim Karlovcima, a na nadgromnoj ploči ovog proslavljenoh pjesnika napisan je njegov poznati stih: “Pamtite me po pjesmama mojim”.
Duško Trifunović: Pristao sam biću šve sto hoće
Pristao sam biću sve što hoće
Evo prodajem dušu vragu svome
I ostaću samo crna tačka
Poslije ove igre kad me slome
Kad me mirno slome
Pristao sam biću sve što hoće.
Mislio sam da se zvijeri boje
Ove vatre koja trag mi prati I to sam mislio
A sad nosim kako mi ga skroje
Po meni se ništa neće zvati
Po meni se ništa neće zvati.
Zablude sam, evo, prestao da brojim
Nemam kome da se vratim kući
Dokle pjevam dotle i postojim
Prijatelji bivši, prijatelji budući
Pamtite me po pjesmama mojim
Pamtite me po pjesmama mojim.