Uz pomoć vještačke inteligencije generisan je video koji prikazuje kako je Isus Hrist potencijalno izgledao.
Kao osnova je upotrijebljena fotografija Torinskog platna, artefakta za koji mnogi hrišćani vjeruju da je korišćen za umotavanje njegovog tijela nakon raspeća.
Alat vještačke inteligencije pod nazivom “Midjourney”, specijalizovan je za generisanje slika i video zapisaa na osnovu tekstualnih opisa, a najčešće se koristi da bi se stvorio realističan prikaz nečijeg lica. Konkretan video, o kom trenutno svi govore, prikazuje Isusa Hrista kako trepće, osmjehuje se i moli – onako kako je možda nekada činio, prije raspeća oko 33. godine nove ere.
Inače, Torinsko platno je drevni laneni pokrov za koji mnogi vjeruju da je korišćen za da se umota tijelo Isusa Hrista nakon raspeća. Platno prikazuje otisak tijela muškarca sa tragovima rana koje su u skladu sa opisima iz Biblije – uključujući ubode od trnova na glavi, povrede na ramenima i leđima, kao i krvave tragove na tijelu.
U video-klipu, koji je objavljen na platformi X (nekadašnji Tviter), vještačka inteligencija je na osnovu otisaka sa platna generisala animiranu verziju Isusovog lica. Ovaj prikaz izazvao je veliku pažnju, a neki korisnici ga nazivaju “pravim licem Hrista”, dok drugi sumnjaju u autentičnost.
Previše svijetle puti?
Najveća kritika odnosi se na činjenicu da je Isus ovde prikazam kao bijelac sa svjetlijim tenom, iako se istorijski i antropološki podaci ne slažu s tim. Stručnjaci ističu da bi Hrist, kao Judejac iz Galileje u 1. vijeku, vjerovatno imao tamniji ten, braon oči, kovrdžavu kosu i fizičke osobine karakteristične za stanovništvo Bliskog istoka tog vremena.
Dr Meredit Vodrem, profesorka na Univerzitetu u Šefildu, ranije je za “Daily Mail” izjavila da je uobičajena predstava o Isusu kao čovjeku bijele puti netačna, naglašavajući da bi on “imao braon kožu i tamne oči, kao i lokalna populacija tog vremena”.
Sličan pristup koristio je i medicinski umjetnik Ričard Niv 2015. godine, kada je rekonstruisao lik Judejca na osnovu forenzičke analize lobanja semitskog porijekla. Dobijeni portret prikazuje široko lice, gustu bradu, tamne oči i kovrdžavu kosu – karakteristike koje se poklapaju sa stanovnicima Galileje u Isusovo vrjeme.
Spor oko autentičnosti Torinskog platna
Torinsko platno se, inače, čuva u kraljevskoj kapeli katedrale Svetog Jovana Krstitelja u Torinu još od 1578. godine, ali njegova autentičnost je predmet debata više od jednog vijeka.
Godine 1988. međunarodni tim naučnika koristio je metodu radio-karbonskog datiranja i zaključio da platno potiče iz perioda između 1260. i 1390. godine, što bi značilo da je nastalo u srednjem vijeku, a ne u vrijeme Isusa.
Međutim, istraživanje iz 2022. objavljeno u časopisu “Heritage” donosi nove podatke. Korišćenjem napredne rendgenske tehnike, italijanski istraživači došli su do zaključka da bi platno ipak moglo biti staro oko 2.000 godina, što vremenski odgovara periodu Hristovog života. Analiza je upoređena sa lanenim tkaninama iz Masade u Izraelu datiranim između 55. i 74. godine nove ere, i rezultati su se poklopili.
Autori studije ističu da kontaminacija uzoraka može značajno uticati na rezultate radio-karbonskog datiranja, što bi moglo objasniti ranije netačne zaključke.