Da su stripovi mnogo više od zabavnih priča o superjunacima u tajicama, pokazuje lista od top pet najboljih političkih stripova prema izboru povjesničara stripa Paula Gravetta. Autori tih djela obračunali su se s nekim od najpotresnijih povijesnih događaja 20. i 21. stoljeća.
Povjesničar stripa Paul Gravett, autor knjige ‘1.001 Comics You Must Read Before You Die’, izdvojio je za CNN pet po njemu nezaobilaznih političkih stripova. Na prvo mjesto smjestio je strip ‘Maus’, nastao sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Od skromnih početaka underground stripa, ‘Maus’ je prerastao u miljenika čitatelja, postavši prvim stripom nagrađenim Pulitzerom. Autor je Art Spiegelman, a u djelu se radi o njegovom ocu Vladeku koji je preživio koncentracijski logor.
Dvodijelni strip događa se u četrdesetim godinama prošlog stoljeća i prati Spiegelmanove roditelje Židove, od susreta s antisemitizmom do deportiranja u Auschwitz. Židovi su djelu prikazani kao miševi, a nacisti kao mačke. Za mnoge ljude ‘Maus’ je bio šokantno djelo, prvenstveno zato što je temu holokausta na prvi pogled sveo na mačke i miševe, kazao je Gravett. ‘Strip je vrlo jasan, čitatelja uvlači u radnju i lako ga prate i oni koji inače ne prate stripove’, kazao je Gravett.
Na drugo mjesto Gravett je smjestio ‘Palestinu’. Bivši novinar Joe Sacco, potresen činjenicom da ne obrađuje bitne političke teme koje je želio, okrenuo se stripu kao sredstvu za širenje glasa o životu ljudi u ratom zahvaćenim područjima širom svijeta. ‘Palestinu’ je napisao za vrijeme svog boravka u Gazi ranih devedesetih. ‘Palestina’ pokazuje stvarnu moć stripa te oslikava stvari koje nijednom fotografu ne bi pošle za rukom. Gravett je kazao da će Palestina razuvjeriti sve koji smatraju da je strip jednostavna i isključivo zabavna vrsta, dodavši da odlično prikazuje život u uvjetima izraelsko-palestinskog sukoba.
Priča o djetinjstvu i odrastanju autorice Marjane Satrapi pod nazivom ‘Persepolis’ na trećem je mjestu. Ubrzo nakon objavljivanja postala je bestseler, a animirana verzija nominirana je za Oscara zahvaljujući jedinstvenom uvidu u ‘život pod velom’ koji pruža. Opisuje događaje poput islamske revolucije i iransko-iračkog rata kroz oči djevojčice. Strip je objavljen u Engleskoj 2003. godine, dvije godine nakon napada na World Trade centar u New Yorku, kada su mnogi zapadnjaci željeli pobliže shvatiti što se događa u islamskom svijetu.
Četvrto mjesto na listi političkih stripova koje ne treba propustiti je ‘The Photographer: Into War-torn Afghanistan with Doctors Without Borders’.
Fotoreporter Didier Lefevre 1986. godine dokumentirao je misiju Doktora bez granica u Afganistanu, snimivši stotine fotografija liječnika i medicinskih sestara u saniranju posljedica Sovjetske okupacije. Frustriran time što je tek mali broj fotografija objavljen obratio se strip crtaču Emmanuelu Guibertu koji ga je uvjerio da ostatak iskoristi za stvaranje grafičkog romana.
Guibert se ponudio da će nacrtati dijelove koje Lefevre nije uhvatio, a rezultat suradnje je neobično djelo koje je fotografiju pogurnulo u svijet crteža. Odlično dočarava humanitarne napore liječnika i tragediju žrtava pri čemu su Lefevreove fotografije objavljene uz jednostavne potpise, a Guibertove crteži dolaze s balončićima.
Na posljednjem, petom mjestu je ‘Bhimayana’, strip o Nedodirljivima odnosno Parijama, najnižem sloju ljudi, izbačenim iz kastinskog sustava.
Iako je kastinska diskriminacija ukinuta pripadnici tog sloja i danas se susreću s predrasudom da su nedostojni i prljavi. Djelo je objavljeno ove godine i kombinacija je biografije indijskog aktivista Bhimrao Ambedkar koji je i sam iz obitelji ‘nedodirljivih’. ‘Djelo je važno jer osvjetljava jedno od najvećih nijekanja ljudskih prava još uvijek prisutno na planetu’, objasnio je Gravett.