Narodna biblioteka Srbije je 26.12.2013. donijela odluku da se
Bibliotečka cjelina Josipa Broza Tita proglasi za kulturno dobro od
velikog značaja. Ovaj status stekla je zbog svoje kulturne, naučne i
istorijske vrijednosti. Brojna vrijedna djela i značajan neknjižni fond koji
se nalazi u Biblioteci čine dio ne samo jugoslovenske, već i svjetske
baštine.
Ova bogata Biblioteka ima 11.162 naslova i oko 15.000
knjiga. Fond Biblioteke je tematski vrlo raznovrstan i obuhvata dela iz
oblasti istorije, umjetnosti, književnosti, beletristike, filozofije,
religije, politike. Biblioteka posjeduje i stare i rijetke knjige,
enciklopedije, riječnike, leksikone itd.
Naročito su dragocijene knjige sa posvetama i potpisima značajnih
svjetskih i domaćih ličnosti kao što su Vinston Čerčil, Džavaharlal
Nehru, Indira Gandi, Seku Ture, Jaser Arafat, Milovan Đilas, Moša
Pijade, Dobrica Ćosić i dr. U biblioteci se nalazi 1747 knjiga sa
posvetom. Dragocijeni su i primjerci knjiga sa pratećim pismima, prilozima,
pečatima vlasništva i sl. Neke od njih imaju Titov potpis, pečat
vlasništva Biblioteka J.B.Tita u Užičkoj 15 i Biblioteka maršala
J.B.Tita, a izvjestan broj posjeduje Ex libris koji je po Titovoj želji
1956. godine izradio Đorđe Andrejević Kun.
Poseban dio fonda
čine knjige sa specijalnom tehničkom i umjetničkom opremom, malog tiraža.
Među njima su djela iranskog šaha Muhameda Reze Pahlavija čije su korice
rađene u pozlaćenom reljefu sa likom šaha. Ovakvi primjerci su
dostavljeni samo nekolicini šefova država.
U biblioteci se
čuvaju djela pisana na jezicima svih jugoslovenskih naroda. Brojna su i
djela pisana na: bugarskom, ruskom, češkom, poljskom, engleskom,
nemačkom, francuskom, španskom, portugalskom, danskom, norveškom,
persijskom, arapskom, kineskom, japanskom, hindu, burmanskom.
Od starih i rijetkih izdanja mogu se istaći Knjiga gravira čuvenog
tipografa Tomasena (Simon Thomassin) iz 1694. godine u kojoj je
predstavljena dekoracija Versaja, Ruski slovar iz 1789, Danica ilirska
iz 1842. (urednik Ljudevit Gaj), Druga čitanka za osnovne srpske škole
iz 1869, dela Voltera objavljena 1877-1885, Starmali 1888/89- (urednik
Jovan Jovanović Zmaj), cjelokupna djela Svetozara Markovića objavljena
1891-1912, Ustav Kraljevine Jugoslavije iz 1931.
Posebno mjesto u
biblioteci Josipa Broza zauzima marksistička literatura. Pored prvog
izdanja Marksovog Kapitala iz 1867. godine tu se nalaze cjelokupna djela
Marksa, Engelsa i Lenjina. U biblioteci je zastupljena i politička
literatura: Blagoja Parovića, Edvarda Kardelja, Moše Pijade, Veljka
Vlahovića, Mihe Marinka, Milentija Popovića, Svetozara Vukmanovića i dr.
Vojna literatura zauzima takođe značajno mjesto. Tu su, pored
klasičnih djela iz vojnih nauka i knjige o NOB-u, razni vojni udžbenici i
priručnici, tehnička vojna literatura, predratna vojna djela u izdanju
Gece Kona, kao i posljeratna izdanja.
U biblioteci Josipa Broza
Tita, pored monografskih, su i periodične publikacije. Ukoričeni su
kompleti časopisa Otadžbina, Rukovet, Lovac, Službeni list od 1954. do
1979, kao i 19 originalnih brojeva Borbe. Čuvaju se i reprinti izdanja
radničkih listova: Proletera, Dimitrovca, Glasa javnosti, Slobodne
Vojvodine, Dela i dr.
Biblioteka je, kao i ostala građa MIJ,
dostupna je istraživačima iz različitih disciplina, zainteresovanim za
širok spektar tema vezanih za život Josipa Broza Tita i istoriju
Jugoslavije.