Prvi april se već vijekovima obilježava se kao Svjetski dan šale, a mnogi se trude druge nasmijati ili im napraviti neku smicalicu kako bi se zabavili.
Ipak, nije poznato porijeklo obilježavanja ovog dana, ali naravno, postoje razna tumačenja.
Dan svih luda
Kako se vjeruje, ovaj takozvani narodni praznik pojavio se krajem srednjeg vijeka u Evropi kao Dan svih luda, koji je predstavljao općenarodno veselje.
Različiti narodi imaju različito i mišljenje o ovom danu, pa tako Finci ovaj dan povezuju sa proljetnim podučavanjem djece o privrednim radovima, slično je i u Švicarskoj, dok Englezi smatraju da je ovaj dan peuzets Istoka.
Oni ga nazivaju „Dan svih glupaka“.
„Aprilska riba“
Smatra se da ovaj praznik vuče i korijene iz starog Rima, jer su tamošnji stanvonici umjeli dobro da se zabave, a ipak ima i onih koji misle da se pojavio u 16. vijeku u Francuskoj, oko 1564. godine.
Za onog ko je nasamaren imali su običaj da kažu da je dobio „aprilsku ribu“.
U holandskom Ajndhovenu održava se svojevrsna tradicija zbijanja šala 1. aprila, novine se utrkuju da objave „ekskluzivne“ vijesti, kao na primjer o dolasku nekih svjetskih državnika u taj grad, o bolestima, o eksperimentima u atomistici.
Nijemci 1. april smatraju danom u kojem su ranjivi, a svoje loše osećanje manje vezuju za zbijanje neukusnih šala.
Muzej šala u San Dijegu objavio je spisak deset najboljih prvoaprilskih šala u anglosaksonskoj štampi, a jedna od najsmješnijih ima veze sa politikom.
Ta šala odnosi se na američki državni radio, koji je 1992. godine najavio novu kandidaturu Ričarda Niksona za predsjedničke izbore, pod motom: „Nisam učinio ništa loše i neću to ponoviti“!
Prema tradiciji u mnogim zemljama, ljudi mogu da drugima priređuju šale do poslijepodne 1. aprila, međutim, ako to rade poslije tog vremena, onda i sami postaju aprilske lude.
Šale o javnim ličnostima
Držeći se tradicije i mnoge medijske kuće, kompanije, web stranice i druge šaljivdžije u svijetu oglašavale su se raznim prvoaprilskim šalama – od smiješnih do apsurdnih, pa je tako proteklih godina bilo vijesti da se Dejvid Bekam pridružio australijskoj fudbalskoj reprezentaciji, da je predsjednik Francuske Nikola Sarkozi podnio neopozivu ostavku, kao i da je Kanada kupila pola Havajskog ostrva.
Biblija
Porijeklo ovog međunarodno priznatog dana datira još od biblijskih dana. Ova teorija ističe da se praznik šale slavi od kada je Noje, prvi put pustio golubicu da proveri da li se voda od velike poplave povukla. Da je to bio prvi april potvrđeno je i u Hebrejskoj Bibliji, kao i u 71. suri Kur'ana.
Još jedna teorija govori da je Isus poslat od strane Pontija Pilata do Iroda i nazad baš na ovaj dan. Ovaj put je često nazivan i kao uzaludan posao, odnosno kao smicalica. Pa se upravo zbog toga smatra da se taj dan od tada računa kao Dan šale.
Rim
Šale koje su se odvijale 1. aprila također datiraju iz vremena drevnog Rima. Pretpostavka je da su Rimljani i Kelti praznovali festival šala u vrijeme proljetne ravnodnevnice koja se događa blizu Dana šale.
Također, postoji i drevni rimski mit koji govori o bogu Plutonu i njegovoj otmici Proserpine, boginje žita i žetve. Proserpinina majka je mogla samo da čuje glas svoje kćerke i uzalud je za njom tragala po ogromnim prostranstvima podzemnog svoketa.
Prelazak sa Julijanskog na Gregorijanski kalendar
Rimljani i Hindusi su slavili Novu godinu odmah nakon proljetne ravnodnevnice, koja je 20. ili 21. marta.
Veći dio Evrope u srednjem vijeku je slavio 25. mart, praznik Blagovesti, kao početak praznovanja Nove godine. Slavlje bi trajalo nedjelju dana, sve do 1. aprila. Papa Grgur XIII je 1582. godine naredio poštovanje gregorijanskog kalendara, po kome se Nova godina proslavlja 1. januara.
Pošto narod nikada nije bio sklon prihvatanju novih pravila u svakodnevnom životu, mnogi su odbili da se povinuju kalendaru pape Grgura i nastavili da slave Novu godinu oko 1. aprila. Oni koji su prihvatili novi kalendar, tog dana su zbijali šale na račun „neobavještenih“, ismijavajući njihova zastarjela slavlja.
Britanska kultura
Jedna od teorija vezana je za britanskog kralja iz XIII vijeka. Naime, ovaj kralj bi svaki put kojim bi prošao, proglašavao javnim dobrom. Jednom je, 1. aprila, planirao da prođe kroz dio grada Notingemšira. Kada su čuli planove kralja, građani su odlučili da mu ne dozvole da uđe u grad.
Zbog toga je kralj poslao vojsku s ciljem kažnjavanja neposlušnih građana.
Ipak, kada je vojska stigla, cijeli grad se upustio u budalaste aktivnosti, kao što je davljenje ribe na suhom. Kada je čuo kako su se ponašali stanovnici ovog grada, kralj je proglasio grad suviše glupim za kaznu.
Neke od šala:
Rat svjetova
Odlična, iako nenamerna šala iz 1938. dokazuje da je vrlo lako zbuniti masu koja radio ne sluša pozorno. Orson Veles (Welles) je radio-dramom H. G. Wellsa „Rat svjetova“ izazvao masovnu paniku u SAD-u jer su slušatelji povjerovali da su svijet zaista napali vanzemaljci.
Amerikanci se nisu smirili niti nakon niza upozorenja da se radi isključivo o fikciji i radio-drami. Pretpostavlja se da je oko 1,7 miliona ljudi priču shvatilo zdravo za gotovo.
Špagete s drveta
BBC je 1. aprila 1957. u emisiji Panorama prikazao reportažu o porodici iz Ticina (Švajcarska) koja uzgaja stabla na kojima rastu špagete. U centru reportaže bila je žena koja bere špagete s drveta. Gledaoci su BBC nakon emisije zasuli pismima i telefonskim pozivima. Željeli su znati gdje mogu nabaviti špagete-stablo.
Hamburger za ljevoruke
Burger King je 1998. u novinama USA Today objavio oglas za „Left-Handed Whopper“, hamburger koji je posebno napravljen na ljevoruke (sastojci iz hamburgera prilikom konzumacije kapaju na stranu koja pogoduje ljevorucima).
Nakon što su ljevoruki pohrlili u restorane, Burger King je priznao da se samo šalio te da je u međuvremenu zaprimio na hiljade narudžba za hamburger koji odgovara dešnjacima.