VEĆ JE NEKOLIKO neovisnih studija zaključilo da će dvije trećine zanimanja u vrlo bliskoj budućnosti moći zamijeniti ili uvelike obavljati uz pomoć umjetne inteligencije. Almega, švedska udruga poslodavaca u uslužnom sektoru, koja okuplja 10.000 poduzeća s oko 500.000 zaposlenih, u svom izvješću navodi da bi, između ostalih, revizori, statističari i tonski tehničari uskoro mogli bi biti zamijenjeni tehnologijom.
S druge strane, električari, policajci i vozači hitne pomoći bitno će manje biti pogođeni tehnologijom umjetne inteligencije, pokazuje izvješće koje je provela istraživačka skupina pri Međunarodnom monetarnom fondu, piše švedski dnevni list Dagens Nyheter.
Trećina sadašnjih radnih mjesta bit će automatizirana
Forbes piše da izvješće američke konzultantske tvrtke McKinsey predviđa da 30 posto današnjih poslova u SAD-u može biti automatizirano do 2030. godine, a 60 posto bi se moglo znatno promijeniti zbog AI alata. Investicijska banka Goldman Sachs pak smatra da do polovice poslova u SAD-u može biti potpuno automatizirano do 2045. uz pomoć generativne AI i robotike.
Najčešće korištena metoda za mjerenje izloženosti nekog zanimanja AI-ju polazi od toga koliko se ljudskih sposobnosti potrebnih u tom zanimanju preklapa s umjetnom inteligencijom. Što je više sposobnosti koje se preklapaju, to je zanimanje izloženije. Zanimanja koja su najviše izložena generativnoj AI nalaze se u sektoru usluga i to ponajprije u nekim znanjem intenzivnim uslužnim granama.
Međutim, visoka izloženost AI-ju može imati različite posljedice za različita zanimanja. U nekim zanimanjima čovjeka se može u potpunosti zamijeniti umjetnom inteligencijom, dok AI alati u drugim zanimanjima mogu ponajprije nadopunjavati ljudski faktor i promijeniti sam način obavljanja posla.
Najveći udio izloženih zanimanja je u financijama i osiguranju
Što se tiče tržišta rada u europskim zemljama, studije pokazuju da 65 posto zaposlenih radi u zanimanjima koja su srednje izložena AI-ju, dok se 25 posto nalazi u zanimanjima koja su vrlo visoko izložena. Otprilike 10 posto zaposlenih ne može zamijeniti tehnologija.
Grane koje su najviše izložene AI-ju nalaze se u privatnom sektoru usluga, a najveći udio visoko izloženih zanimanja jest u financijama i osiguranju, zatim u informacijama i komunikacijama, gdje se nalazi IT sektor, prema Almeginom izvješću.
Velik udio visoko izloženih zanimanja postoji i u javnoj upravi. U poljoprivredi i šumarstvu, građevinarstvu te u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, naprotiv, malo je zanimanja s visokom izloženošću AI-ju.
Prijašnji tehnološki skokovi u kojima su ljude zamijenili strojevi ponajprije su utjecali na fizičke poslove, kao što je, primjerice, bio slučaj tijekom robotizacije industrije 1980-ih i 1990-ih godina. Kad je riječ o uvođenju AI tehnologije, umjesto toga ponajprije će se mijenjati ili nestajati takozvani misaoni poslovi.
Manje poslova za visokoobrazovane i dobro plaćene radnike
Uvođenje robota u industriji također je ponajviše utjecalo na dostupnost poslova za muškarce s nižim obrazovanjem i prihodima. Uvođenje AI-ja u sektoru usluga, naprotiv, moglo bi značiti manje poslova za visokoobrazovane i dobro plaćene radnike i imati negativniji utjecaj na žene nego na muškarce.
Ipak, Almega u izvješću piše da to ne mora nužno biti tako, budući da će izloženost AI-ju vjerojatno imati različite posljedice za različita zanimanja. U nekim će zanimanjima AI zamijeniti čovjeka i poslova će biti manje, dok se u drugim zanimanjima tehnologija može promatrati kao dopuna kako bi se posao mogao obavljati bolje. Što bi moglo dovesti i do više radnih mjesta i do viših plaća.
U izvješću je Almega sastavila pregled istraživanja o tome koje će skupine zanimanja s najvećom vjerojatnošću biti pogođene AI-jem. Istraživanja su uglavnom napravljena na podacima iz SAD-a, ali su, prema Almegi, rezultati relevantni i za europsko tržište rada.
Najmanje pogođeni: dadilja, kuhar, fizioterapeut
Poslovi koji bi mogli nestati: grafički dizajner, revizor, statističar, administrativac u zdravstvu, računalni programer, softverski inženjer, tonski tehničar.
Poslovi koji bi se mogli promijeniti: arhitekt, liječnik, sudac, socijalni radnik, učitelj, agent za nekretnine, medicinska sestra, inženjer.
Poslovi koji bi mogli biti najmanje pogođeni: dadilja, kuhar, blagajnik, električar, policajac, vozač hitne pomoći, fizioterapeut.