U zadnje dvije godine 18-člana Akademija dodijelila je prestižnu
nagradu američkoj pjesnikinji Louise Gluck i tanzanijskom piscu
Abdulrazaku Gurnahu, književnicima čija djela nisu bila puno prevođena i
nisu bila poznata širokoj javnosti, čak ni nekim izdavačima.
Teško je pogoditi pobjednika
“Nakon prošle godine mislim da je još teže nagađati tko bi mogao
pobijediti ove godine”, rekla je Lina Kalmteg, književna kritičarka
Švedskog radija, podsjećajući da je bila “potpuno iznenađena” kad je
prošle godine bilo pročitano Gurnahovo ime. “Mislim da ove godine možemo
očekivati poznatije ime nakon prošlogodišnjeg iznenađenja”, rekao je
Bjorn Wiman, urednik kulture u švedskom listu Dagens Nyheter.
Akademija se polako oporavlja od velikog #MeToo skandala koji je
doveo do odgode dodjele nagrade 2018. te kontroverzne odluke godinu dana
poslije da je se dodijeli Austrijancu Peteru Handkeu. Njegova prosrpska
stajališta išla su sve do toga da je podržao bivšeg srpskog
predsjednika Slobodana Miloševića, kojemu se sudilo za genocid kada je
2006. umro.
Je li to dobar znak za još jednu ženu ove godine?
Prije tri godine Akademija je obećala da će novi kriteriji omogućiti
da prilikom izbora bude više globalno orijentirana i da će više u obzir
uzimati rodnu jednakost. “Akademija je sada jako svjesna svoje
reputacije kada je riječ o raznolikosti i rodnoj zastupljenosti, na
sasvim drukčiji način nego prije skandala 2017./2018.”, rekao je Wiman
za AFP.
“Puno novih ljudi pridružilo se Akademiji s novim pogledima i drugim
referencama”, rekao je, napominjući da u njezinu sastavu više nisu
samo “stariji bijeli muškarci.” Od #MeToo skandala Akademija je
dodijelila Nobela dvjema ženama – Louise Gluck i Olgi Tokarczuk iz
Poljske – i jednom muškarcu.
Ako je tako, Joyce Carol Oates iz Sjedinjenih Država, Annie Ernaux i
Maryse Conde iz Francuske te Margaret Atwood iz Kanade mogle bi ove
godine dobiti nagradu. Nagrada ruskoj spisateljici i kritičarki Kremlja
Ljudmili Ulickoj, koju se često spominje kao moguću kandidatkinju,
također bi bila snažna poruka u svjetlu ruske invaziju na Ukrajinu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Mnogi se klade na Houellebecqa
Nagrada Ulickoj “izazvala bi reakcije”, rekao je Wiman ističući da bi
naglasila njezino pružanje otpora Kremlju, ali bi se smatrala
i kontroverznom zbog promicanja ruske kulture u vrijeme kad se Moskvu
osuđuje zbog rata u Ukrajini. “To je složena intelektualna rasprava
kakvu zaista želite vidjeti u vezi Nobela”, rekao je.
Za razliku od mnogih drugih književnih nagrada, kod Nobela ne postoji
uži izbor, a imena nominiranih te rasprava u Akademiji tajni
su. Prepuštene pukim nagađanjima, internetske stranice za klađenje
favoritom smatraju Francuza Michela Houellebecqa, čije ime kruži u
Nobelovim krugovima već godinama.
Drugi favorit je Rushdie
Na drugom mjestu je britanski pisac Salman Rushdie, koji je u
kolovozu zamalo ubijen u oružanom napadu. Akademiji je trebalo 27 godina
kako bi 2016. napokon osudila iransku fetvu proglašenu protiv autora
“Sotonskih stihova”. Ta je šutnja bila jako kontroverzna i pripisivana
njezinoj neutralnosti i neovisnosti.
Druga imena koja se često spominju kao mogući pobjednici su kenijski
pisac Ngugi wa Thiong'o, mađarski pisac Laszlo Krasznahorkai i američki
književnici Thomas Pynchon i Don DeLillo. “Još nije bila odana počast
velikim američkim postmodernim romanima”, rekao je Jonas Thente,
književni kritičar lista Dagens Nyheter.
Među favoritima su i Jon Fosse i Karl Ove Knausgaard iz Norveške,
koji bi mogli donijeti nagradu u Skandinaviju više od deset godina nakon
što je dodijeljena švedskom piscu Tomasu Transtromeru. Maria Hymna
Ramnehill, kritičarka regionalnog dnevnog lista Goteborgs-Posten, rekla
je kako se nada da će nagradu dobiti marokanski pisac Tahar Ben Jelloun
ili Dubravka Ugrešić iz Hrvatske.
“Oboje, na različite načine, imaju opuse koji istražuju identitet u
odnosu na nacionalizam i rod”, rekla je. “Govore o svojem identitetu na
složen način naglašavajući složenu i teško shvatljivu realnost u kojoj
živimo i koja ne može biti jednostavno objašnjena”, dodala je.