Festival MESS
Izjava podrške Festivala MESS povodom najave zatvaranja Zemaljskog i Historijskog muzeja:
U ime Javne ustanove Internacionalnog teatarskog festivala MESS zgroženi smo, ali, nažalost ne i iznenađeni, nad činjenicom da su još dvije institucije kulture od značaja za državu Bosnu i Hercegovinu i sve njene građanke i građane dovede pred zatvaranje – Zemaljski muzej BiH i Historijski muzej BiH.
Bilo bi naivno reći da smo šokirani jer ovo što se dešava danas rezultat je višegodišnje politike usmjerene protiv svega što nosi prefiks bosanskohercegovački što potiče od najcrnjih, najprimitivnijih i najdestruktivnijih političkih kreatura kakve dugo nije vidjela savremena civilizacija.
Ovo čemu svjedočimo danas nije ništa manje strašno od onog avgustovskog dana 1992. kada je zapaljena Vijećnica u Sarajevu, od onog novembra 1993. kada je srušen Stari most u Mostaru. Ovo su rezultati politike koja želi uništiti sve što podsjeća na viševjekovnu državotvornost Bosne i Hercegovine, na sve što dokazuje da nismo država nastala u Daytonu prije 16 godina, na sve što dokazuje postojanje kulture i identiteta Bosne i Hercegovine već stoljećima.
Uz duboko razumijevanje uslova u kojima djeluju ili su, tačnije rečeno, onemogućeni da nesmetano obavljaju svoj posao, izražavamo podršku svim uposlenicima ovih, ali i ostalih institucija od državnog značaja. Želimo da zajedno istrajemo u borbi za očuvanje vrijednosti zbog kojih i dalje vjerujemo da je vrijedno boriti se svim raspoloživim sredstvima kako bismo dokazali da bosanskohercegovački kulturni identitet dokazuje da nas puno toga više povezuje, a ne dijeli.
Haris Pašović o ‘smrti muzeja’
Haris Pašović, redatelj i osnivač teatarske kompanije East West, koji se trenutno nalazi na službenom boravku u Sloveniji iznio je svoje viđenje problema zatvaranja institucija kulture od državnog značaja, a povodom zatvaranja Zemaljskog muzeja u Sarajevu:
Naše važne institucije kulture i obrazovanja se urušavaju iz političkih i profesionalnih razloga.
Anti-bosanskim političkim snagama je u interesu da ove institucije ne postoje. Pro-bosanske političke snage ne shvataju važnost ovih institucija za budućnost zemlje.
U takvim okolnostima, najvažniju ulogu imaju profesionalci koji upravljaju ovim institucijama. Nažalost, uprave ovih institucija nemaju potrebnog znanja, snage i političke hrabrosti.
Zatvaranje ovih institucija mora biti potpuno, a ne navodno. To znači da upravni odbori kulturnih institucija moraju donijeti odluke o potpunom zatvaranju, propisati procedure o zaštiti imovine i pozvati policiju da zapečati naše neprocjenjivo nacionalno blago.
Rukovodioci muzeja i članovi upravnih odbora treba da podnesu neopozive ostavke. To bi bilo pravo zatvaranje muzeja koje bi isforsiralo dugoročna rješenja.
Vlada FBiH i Vlada Kantona Sarajevo trebaju formirati krizni štab sastavljen od eksperata i političkih predstavnika. Krizni štab treba u roku od 6 mjeseci da donese konkretne plan za modernizaciju ovih institucija.
(Izjava Harisa Pašovića preuzeta je sa prijateljskog portala Radio Sarajevo)
Sumrak države: Zemaljski muzej pod ključem
Zemaljski muzej BiH, zbog neusvajanja budžeta, više nema novca za plaćanje struje i grijanja, a njegovi zaposlenici platu nisu primili šest mjeseci.
U prošloj godini ova institucija, kao ni ostale od tzv. državnog značaja, nisu dobile sredstva. Nema ih ni u prijedlogu budžeta za iduću godinu.
Za postojeće stanje, Adnan Busuladžić, direktor ove kulturne institucije, krivi bivšu i sadašnju vlast, prenosi Radio Slobodna Evropa.
”Upozoravali smo da će situacija koja slijedi zaista biti dramatična i da mi pod ovakvim okolnostima zaista više nećemo moći raditi, osim ako nije rješenje da ljudi dolaze na posao godinama bez plaće, a da se Elektroprivreda, Telekom i ostali obavežu da će nam svoje usluge davati besplatno. Možda će biti zanimljivo za javnost reći da se između ovih zidova čuvaju kolekcije u iznosima više stotina miliona maraka. Ako dođe do oštećenja nečega, ne daj bože otuđenja, tu kasnije ni uplata milijardi pokvarenu situaciju neće moći popravit”, kaže Busuladžić.
Čelnici 50 svjetskih muzeja: Apel za spas bh. kulture
Agonija Zemaljskog muzeja Bosne I Hercegovine traje od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, prema kojem svih sedam kulturnih institucija, koje bi trebale biti od državnog značaja, su pod ingerencijom entiteta, odnosno kantona. Zbog toga, već godinama imaju problem sa finansiranjem.
Posljedica toga je da je Umjetnička galerija BiH zatvorena u septembru, a nakon Zemaljskog muzeja, za početak januara najavljuje se i prestanak rada Historijskog muzeja BiH. Profesor na sarajevskom Pravnom fakultetu Zdravko Grebo za RSE to ovako objašnjava: ”Skoro golim okom se vidi da se tu radi o planskom uništavanju institucija, a ne samo o finansijskom, menadžmentskom itd.”
Paradigma stanja u društvu
Neke od bosanskohercegovačkih kulturnih institucija osnovane su u vrijeme aneksije Austrougarske, a eksponati koje posjeduju datiraju još iz srednjovjekovne Bosne. Njihov značaj prepoznavale su sve vlasti još od kraja 19.vijeka, a u bivšem sistemu bilo je, nepisano pravilo, da školske ekskurzije u glavnom gradu Bosne I Hercegovine započnu u nekom od ovdašnjih muzeja.
To, ali ni njihova udaljenost od 50-tak metara od zgrade zajedničkih institucija BiH, nije pomoglo da se vlasti od završetka rata bore za njihov opstanak. Psiholog Ibrahim Prohić o tome kaže:
”Ovo je vlast koja je partikularni interes apsolutno stavila iznad opšteg interesa. Ovo je vlast koja se brine samo o samoj sebi, vlast koja je delogirala svaki smisao politike. Ovdje je politika instrument za održavanje moći i za lično bogaćenje, ovo je paradigma opšteg stanja u društvu.”
”Bolje se slikati pored ovog stećka original, nego pored kopije. Kad on bude prepušten zubu vremena, kad ga ne bude niko održavao, a na stranu rukopisi koji su neprocjenjive vrijednosti, na stranu kolekcije razne…prema tome politika u BiH nije jednostavna, ovo je k'o zidanje Skadra na Bojani izgleda”, kaže Ibrahim Spahić, direktor Međunarodnog festivala Sarajevo “Sarajevska zima”.
”Ovaj muzej je prošao kroz četiri različita politička sistema, kroz tri rata i sve je to preživio. Dobili smo našu narodnu, demokratsku, slobodnom voljom izabranu vlast koja ovu i slične institucije sahranjuje. Sahranjuje zato što je kultura i zato što je obrazovanje i zato što je znanje postalo predmetom političkih dogovora, trvenja”, ocjenjuje profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Dubravko Lovrenović, piše RSE.