Američka Agencija za hranu i lijekova (FDA) odobrila je aspartam
1981. godine te se od tada koristi diljem SAD-a u niskokaloričnoj hrani i
pićima. Danas ga možemo naći u gotovo 5000 proizvoda koje konzumiraju
odrasli i djeca. U Europskoj uniji se ovaj zaslađivač označava kao E951,
piše Science Alert.
Kada je uzorak miševa dobio slobodan pristup vodi s količinom
aspartama ekvivalentnom 15 posto maksimalne dnevne količine preporučene
od strane FDA, manifestirao je anksioznije ponašanje. Ono što je posebno
iznenađujuće jest to što su se efekti aspartama mogli vidjeti i kod
potomaka testiranih miševa, i to čak do dvije generacije.
Učinak se mogao vidjeti i kod potomaka testiranih miševa
Znanstvenici su mjerili razinu anksioznosti kod glodavaca nizom
testova u labirintu. Također su sekvencirali RNA na ključnim dijelovima
njihovih živčanih sustava kako bi utvrdili mehanizam iza ekspresije
gena. Pritom su otkrili značajne promjene u amigdali, dijelu mozga
povezanom s regulacijom tjeskobe.
Aspartam se prilikom konzumacije razgrađuje na asparaginsku kiselinu,
fenilalanin i metanol, koji mogu utjecati na središnji živčani sustav.
Kada su miševi dobili diazepam, lijek koji se obično koristi za
liječenje anksioznosti, prestali su manifestirati tjeskobne aktivnosti.
Iako je praćenje ponašanja nalik anksioznosti kod miševa samo
aproksimacija sličnih raspoloženja kod ljudi, znanstvenici su
primijetili jasne promjene u ponašanju životinja, koje su povezali s
promjenama u ekspresiji gena. Drugim riječima, smatraju da nisu ugroženi
samo oni koji konzumiraju umjetna sladila, već i njihova djeca te djeca
njihove djece.
Različiti rezultati drugih studija
Treba napomenuti da su stručnjaci i ranije analizirali korelaciju
između aspartama i osjećaja tjeskobe te da u nekim drugim studijama na
životinjama koje su dobivale umjetna sladila nisu uočene promjene u
ponašanju sličnom tjeskobi, što ukazuje na to da su potrebna dodatna
istraživanja kako bismo shvatili što se uistinu događa.
No neuroznanstvenik Pradeep Bhide sa Sveučilišta Florida State u
SAD-u poziva na oprez. Prijašnje studije su povezale umjetna sladila s
rakom i promjenama u crijevnim bakterijama.
“Ekstrapolacija nalaza na ljude sugerira da konzumacija aspartama u
dozama nižim od maksimalnog dnevnog unosa preporučenog od strane FDA
može proizvesti neurobihevioralne promjene kod pojedinaca koji
konzumiraju aspartam i njihovih potomaka”, pišu znanstvenici u novom
istraživanju.
Studija naziva Transgenerational
transmission of aspartame-induced anxiety and changes in glutamate-GABA
signaling and gene expression in the amygdala objavljena je u znanstvenom časopisu PNAS.
Index