<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Šta je u stvari dovelo do propasti jedne od najvećih civilizacija u ljudskoj istoriji? Rim nije pao za jedan dan

Naučnici već decenijama pokušavaju da daju konačan odgovor na ovo zamršeno pitanje, sada tvrde da se radi o spletu nekoliko različitih okolnosti.

Foto: pixabay.com

Romam salvete: Dobrodošli u Imperium Romanum. Ono se proteže od Britanije do Crnog mora, od Španije do Egipta. Rimsko carstvo je nenadmašno kada je reč o vojnom umeću, tehnici i kulturnim tekovinama. Postoje kanalizacija i sveža voda koja se transportuje akvaduktima, živi se u kućama sa podnim grejanjem. Stanovnici Imperije profitiraju od razgranate mreže puteva a trgovina cveta. Ljudi koriste javna kupatila, jedu probrana jela i zabavljaju se u pozorištima i cirkusima.

Izložba u bivšoj carskoj prestonici

Danas širom sveta se mogu videti delovi rimske zaostavštine iz najboljih vremena Carstva - pa tako i u Triru, koji je osnovan oko 17. godine p.n.e. i smatra sejednim od najstarijih gradova u Nemačkoj. U 4. veku je "Augusta Trevorum" više decenija bila sedište Imperije. Gradska kapija Porta Nigra ili Crna kapija je 1986. godine proglašena za svetsku kulturnu baštinu.

Utoliko Trir predstavlja sasvim podesno mesto za izložbu "Propast Rimljana". Čak tri muzeja istovremeno se bave pitanjem: Kako je ogromno carstvo moglo da propadne?Rajnski pokrajinski muzej rekonstruiše poslednje vekove Carstva, i to uz pomoć eksponata pozajmljenih pariskom Luvru, firentinskoj galeriji Ufici, te Nacionalnom muzeju u Alžiru. U Muzeju kod katedrale može da se vidi kako je crkva iskoristila politički vakuum, a Gradski muzej u Triru osvetljava nasleđe Rimske imperije u umetnosti i istoriji kulture.

Jedno je jasno: Rimsko carstvo nije nestalo preko noći. "Kada bi to bilo tako jednostavno, ne bismo morali da pravimo veliku izložbu o tome i istraživači se ne bi već vekovima bavili tom temom", kaže istoričarka umetnosti i voditeljka projekta Ane Kurce. I dodaje: "Radi se o spletu okolnosti".

Da li je Rimsko Carstvo propalo zbog svoje veličine?

"Naravno da je velika teritorija Rimskog carstva uvek predstavljala ogroman izazov", kaže Kurce. Rimski zavojevači su osvajali sve više zemalja i pravili od njih svoje provincije. Bili su potrebni veliki izdaci za vojsku kako bi se zaštitile granice Carstva, koje su se protezala od Atlantskog okeana do Eufrata - u dužini od 15.000 kilometara. Na severu i u srednjoj Evropi su Hadrijanov zid i Limes trebali da zaštite Rimljane od prodora germanskih plemena. Gradnja i održavanje utvrđenja su gutali neverovatne sume, baš kao i plata za rimske legionare.

Divlji Germani, Goti, Vandali - propast Rimskog carstva se često objašnjava njihovim prodorom i uticajem. No, u muzejima se distanciraju od tako pojednostavljenih tumačenja. Činjenica je da je bilo ljudi koji su bežali pred Hunima, ali je bilo i sve manje vojno sposobnih Rimljana. Zbog dobrog životnog standarda u Carstvu, natalitet je opao, pa tako - i broj mladih vojnika. Zbog čega su regrutovani plaćenici iz redova "varvara". No, ti ljudi nisu sebe smatrali "Rimljanima", u svojim srcima su ostali Germani ili Goti i nisu uvek postupali po naređenjima svojih rimskih zapovednika.

Neki put su izazivali i građanske ratove - najčešće zbog loše plate ili iz nezadovoljstva statusom koji su imali u Rumskom carstvu. A to je sve postepeno slabilo Imperiju.

National Geographic Srbija