Histerija je nastala kad je žena poznata kao Frau Trofea izašla na
ulicu i počela lagano da se vrti i trese. Njoj se ubrzo pridružilo
tridesetak stanovnika Strazbura, a kako tvrde spisi iz tog perioda,
epidemija je do kraja avgusta zahvatila oko 400 ljudi. Bez logičnog
objašnjenja ovog fenomena, lokalni ljekari su ga pripisivali uzavreloj krvi i tvrdili da se klin klinom izbija,
pa je tako izgrađena bina, dovedeni profesionalni plesači i unajmljena
čak i muzika ne bi li se ljudi izliječili od ludila koje ih je
zahvatilo. Ovo je ubrzo počelo da uzima svoj danak, pa su tako ljudi kao
pokošeni padali od iscrpljenosti, moždanog udara i srčanog napada.
Čudna epizoda koja je zadesila stanovnike Strazbura nije završena sve do
septembra, kad su plesači odvedeni daleko u hram na planini, kako bi se
molili za oprost.
Plesna epidemija koja je zahvatila Strazbur možda zvuči kao legenda,
ali je dobro dokumentovana u istorijskim spisima iz 16. vijeka. Ovo
takođe nije bio jedini incident te vrste – slične stvari su se desile u
Švajcarskoj, Nemačkoj i Holandiji, ali nijedna plesna epidemija nije
bila velika i smrtonosna kao ova koja je zahvatila Strazbur 1518.
godine.
Šta je navelo toliki broj ljudi da pleše do smrti? Istoričar Džon
Voler objašnjava ovu pojavu Svetim Vidom za kog su pobožni Evropljani
16. vijeka vjerovali da proklinje ljude plesnom kugom. U kombinaciji sa
strahotama bolesti i gladi koje su u tom periodu kosile Strazbur,
sujeverje vezano za Vidovdan je možda izazvalo stresom indukovanu
histeriju koja se proširila na veliki dio grada. Drugi smatraju da su
plesači bili pripadnici neke vjerske sekte, dok nam treća i možda
najprihvatljivija teorija govori da su plesači unijeli u organizam
ergotnu gljivu koja raste na žitaricama, a njeno konzumiranje izaziva
halucinacije i grčenje tijela.