Antibiotici i probiotici često se spominju zajedno u kontekstu liječenja različitih infekcija i održavanja zdravlja crijeva. Malo je poznato da je 70 % čovjekovog imuniteta vezano za crijevni trakt, te da je je normalna crijevna flora osnovni preduslov za jak imunitet. Česta primjena antibiotika, hrana siromašna vlaknima, voćem i povrćem, te genetska predispozicija, neki su neki od faktora koji mogu narušiti crijevnu mikrofloru i imunitet kod djece i odraslih.
Kako antibiotici i probiotici djeluju međusobno? Zbog čega je važno kombinovati ih na pravilan način? Zašto su probiotici važni? Neka su od pitanja na koja odgovara prof. dr sc. Svjetlana Grgić, infektolog.
Šta su antibiotici? Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako što uništavaju bakterije ili sprečavaju njihov rast i razmnožavanje.Najčešće se propisuju kada postoji klinička ili laboratorijska potvrda bakterijske infekcije (npr. upala pluća, urinarna infekcija, gnojna angina, bakterijski sinusitis i sl.).
Nisu sve bakterije nužno loše. Pored patogenih bakterija koje izazivaju bolest, postoje simbionti, bakterije koje žive u simbiozi s drugim mikroorganizmima i imaju brojne koristi za normalno funkcionisanje čovjeka. Poremećaj ravnoteže između bakterija uzrok je brojnih bolesti i cilj svih je da se održi ravnoteža, ne samo u digestivnom traktu, već i cijelom organizmu.
Kako djeluju? Antibiotici ciljaju određene procese unutar bakterije (poput sinteze staničnog zida ili proteina), a pri tome relativno štede ljudske stanice.Neki antibiotici djeluju široko, na različite vrste bakterija (tzv. „širokospektralni antibiotici”), dok se drugi fokusiraju na uži krug bakterija.Potrebno je osigurati da pacijent dobije antibiotik na koji je bakterija koja uzrokuje bolest osjetljiva, u dovoljno visokoj koncentraciji da bude učinkovit i dovoljno dugo kako bi se osiguralo da je infekcija izliječena. Iako antibiotici imaju tendenciju da budu učinkoviti protiv uzročnika većine uobičajenih infekcija, sve se više uočava otpornost (rezistencija) među patogenima na antibiotike.
Šta je antibiotska rezistencija? Zbog česte i/ili neadekvatne uporabe antibiotika može doći do razvoja rezistentnih sojeva bakterija. Antibiotik može eliminirati gotovo sve bakterije koje uzrokuju bolest kod pacijenta, ali nekoliko bakterija koje su genetski manje osjetljive na učinke lijeka mogu preživjeti. Nastavljaju se razmnožavati i prenositi svoju otpornost na druge bakterije kroz procese izmjene gena. To znači da određeni antibiotici više ne uspijevaju zaustaviti rast ovih bakterija i tako nastaje antibiotska rezistencija.
Zato je važno uzimati antibiotike isključivo uz savjet i recept liječnika, ne prekidati terapiju prije vremena, čak i ako se pacijent osjeća bolje. Ne treba koristiti antibiotike za virusne infekcije (npr. prehlada, gripa), jer u tim slučajevima neće pomoći, a mogu doprinijeti samo razvoju antibiotske rezistencije.
Šta su probiotici? Probiotici su kulture „dobrih” mikroorganizama (uglavnom bakterija) koji prirodno naseljavaju naše tijelo, najviše digestivni trakt. Živi su mikroorganizmi, koji uglavnom pripadaju rodovima Lactobacillus i Bifidobacterium, iako se komercijaliziraju i sojevi drugih vrsta, koji imaju dokazan blagotvoran učinak na domaćina. U probiotike spada i gljivica Saccharomyces boulardii, koja iako nije stanovnik digestivnog trakta, ima dokazane koristi na njegovo zdravlje.
Zašto su probiotici važni? Neki od razloga su: održavanje ravnoteže crijevne flore, jer zdrava crijevna flora pomaže u varenju hrane, sintezi određenih vitamina (B, K), te sprečavanje razmnožavanja „loših” bakterija i gljivica. Veoma su važni i za jačanje imuniteta, jer crijevna flora stimulira dijelove imunog sistema i pomaže organizmu da efikasnije reagira na patogene, kao i za smanjenje gastrointestinalnih tegoba, jer redovna uporaba probiotika pomaže pri sprečavanju dijareje, nadimanja i drugih digestivnih problema.
Kako antibiotici utiču na crijevnu floru? Antibiotici ne prave uvijek razliku između „loših” i „dobrih” bakterija u crijevima. Tako širokospektralni antibiotici mogu da smanje broj korisnih bakterija, naruše ravnotežu crijevne mikrobiote i omoguće „lošim” mikroorganizmima da se lakše razmnože, što povećava rizik od dijareje ili pojave gljivičnih infekcija (npr. Candida).Ove nuspojave obično se ispoljavaju u vidu dijareje, bolova u stomaku, nadutosti, te općeg osjećaja malaksalosti i pada imuniteta.
Sa druge strane, uočeno je da probiotici smanjuju rizik od određenih zaraznih bolesti kao što su određene vrste dijareje i infekcije dišnog sustava, što može biti propraćeno smanjenom potrebom za antibioticima.
Da li je potrebna kombinacija probiotika i antibiotika? Kako bi se izbjegle ili smanjile nuspojave antibiotika, često se preporučuje dodatak probiotika. Uočeno je da istodobna primjena probiotika s antibioticima smanjuje učestalost, trajanje i/ili težinu proljeva povezanog s antibioticima. To doprinosi i boljem pridržavanju propisanoj terapiji i smanjenju razvoja rezistencije. Poželjno je koristiti multisojne probiotike (koji sadrže različite vrste bakterija), jer veća raznolikost omogućava bolju kolonizaciju crijeva. Naglasila bih potrebu za korištenjenjem provjerenih sojeva probiotika, za koje je klinički dokazano da mogu da smanje dijareju uzrokovanu antibioticima, regenerišu crijevnu mikrobiotu i ojačaju crijevni imunitet. U praksi se pokazala dobrom kombinacija laktobacila, bifidobakterija i S.Boulardii , sojeva koji se nalaze u Probiotiku forte, za koje su navedene koristi i naučno potvrđene. Nama, kliničarima je važno da nam je dostupan provjeren probiotik.
Kako pravilno koristiti antibiotike i probiotike? Antibiotici treba da se uzimaju tačno po satnici kako je propisano, dok kod probiotika satnica najčešće nije tako striktno određena. Važno je posavjetovati pacijenata da probiotike ne treba uzimati istovremeno sa antibiotikom, nego da se između njihovog uzimanja napravi razmak od 2 do 3 sata, kako bi izbjegli da antibiotik „uništi” i probiotik. Probiotici se trebaju uzimati dovoljno dugo, tokom trajanja terapije antibioticima i najmanje tjedan dana nakon završetka antibiotske terapije, radi obnove crijevne flore.
Ukoliko imate neke kronične bolesti ili uzimate više lijekova, posavjetujte se sa stručnjakom. Pročitajte uputstvo, jer i antibiotik, ali i probiotik imaju smjernice o načinu i učestalosti uzimanja. Poštujte preporučene doze.Vodite računa o ishrani i dok ste na terapiji antibioticima, pridržavajte se izbalansirane ishrane bogate vlaknima, vitaminima i mineralima. Fermentirane namirnice (jogurt, kefir, kiseli kupus) također mogu biti prirodni izvor dobrih bakterija. Povećajte unos vode i blagih biljnih čajeva kako biste nadoknadili eventualni gubitak tečnosti uslijed dijareje ili drugih tegoba.
Antibiotici su dragocjen i često nezamjenjiv lijek u borbi protiv bakterijskih infekcija, ali mogu imati i neželjene efekte na crijevnu floru. Zato je, uz stručan savjet liječnika ili farmaceuta, korisno istovremeno primjenjivati probiotike. Na taj način se pomaže organizmu da održi zdravu ravnotežu korisnih bakterija, ojača imunitet i smanji nuspojave antibiotske terapije.
Probiotike Probiotic, Probiotic Forte, Probiokid Immuno D3, te Probielle IBS možete pronaći na www.svakodobro.ba i www.probioticihemofarm.ba