Sarita Vujković, direktorica MSURS: Banjaluka je spremna za velike i prestižne stvari u kulturi i umjetnosti

Izložba „Figure u pokretu“ predstavlja publici jedan značajan dio opusa Edgara Dega, radi se o njegovim skulpturama, tačnije o 74 skulpture odlivene u bronzi, kroz koje je prikazao neke od svojih omiljenih motiva, poput konja, kupačica i naravno balerina, po kojima je i najpoznatiji.

Za portal BUKA razgovaramo sa dr Saritom Vujković, direktoricom Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske o aktuelnoj izložbi izložbe „Figure u pokretu“ francuskog impresioniste Edgara Dega koju mnogi smatraju izložbom decenije u Banjaluci.

U Muzeju savremene umjetnosti RS postavljena je izložba u kojoj je izložen cjelokupan vajarski opus jednog od najznačajnijih francuskih likovnih umjetnika Edgara Dega. Koliko je postavljanje ove izlože važno za kulturnu scenu u Banjaluci?

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Posebnost ove izložbe „Figure u pokretu“ francuskog impresioniste Edgara Dega jeste u veličini ovog umjetnika. Činjenica je da ćemo zasigurno do kraja postavke ove izložbe imati rekordan broj posjetilaca, što ide u prilog tome da su Banjaluka zajedno sa našim Muzejom itekako mjesta koja su spremna sa velike i prestižne stvari u kulturi i umjetnosti. Izložba „Figure u pokretu“ predstavlja publici jedan značajan dio opusa Edgara Dega, radi se o njegovim skulpturama, tačnije o 74 skulpture odlivene u bronzi, kroz koje je prikazao neke od svojih omiljenih motiva, poput konja, kupačica i naravno balerina, po kojima je i najpoznatiji. Posebno je važno naglasiti da je izložba je organizovana povodom 190 godina od rođenja velikog umjentika Edgara Degaa, zahvaljujući inicijativi i ljubaznošću direktora MTA fondacije gospodina Amira Gros Kabirija, te predstavlja posebnu čast i priznanje za našu instituciju. Realizovana je u saradnji sa Galerijom The Hub of Fine Arts iz Mostara i dio je velike zbirke MTA fondacije koja je omogućila da se skulpture Edgara Degaa prvi put predstave u Republici Srpskoj.

Ova izložba se organizuje povodom 190 godina od rođenja slavnog impresioniste. Recite nam nešto više o ovom umjetniku?

Iako se ove godine navršava 190 godina od njegovog rođenja stvaralaštvo Edgara Degaa, vođeno čulima, intuicijom i ličnim osjećajima, ostalo je savremeno i progresivno sve do današnjih dana.
Edgar Dega, rođen kao Iler Žermen Edgar de Ga, jedan od najznačajnijih francuskih impresionista, široj je publici poznat kao slikar balerina. Uz to, njegov stvaralački opus obuhvta i skulpture koje su pozicionirane u sam vrh evropskog vajarstva s kraja XIX i početka XX vijeka. Zahvaljujući društvenom položaju Dega, za razliku od mnogih umjetnika tog doba u Parizu, nije morao brinuti o finansijskom i komercijalnom uspjehu te je imao slobodu da stvara prema vlastitom nahođenju.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Koje su najvažnije karakteristike Degovih vajarskih radova koje publika može vidjeti na ovoj izložbi, i šta ih čini posebnim u kontekstu svjetske umjetnosti?

Skulpture Edgara Degaa poseban su dragulj zbirke jer predstavljaju cjelokupan vajarski opus ovog znamenitog umjetnika. Bronzani odlivi Degaovih skulptura koje vidimo na ovoj izložbi neiscrpan su svijet njegove umjetničke inspiracije – balerine, kupači, aktovi i konji u pokretu, teme su koje se konstantno pojavljuju i u njegovom slikarstvu. Premda su izrađene nakon njegove smrti, zahvaljujući trudu porodice i prijatelja koji su efemerne radove vajane u vosku spasili od potpunog nestanka, skulpture predstavljaju vjerno svjedočanstvo inovativnosti, kreativnosti i vizionarskih dometa Degaove umjetničke vizije koja ga svrstava među najveće umjetnike svoga doba. Kao entuzijastičan posjetilac pozorišta i opere često je boravio iza kulisa skicirajući igrače tokom treninga, a u tom duhu je nastalo i njegovo najpoznatije djelo na ovoj izložbi – Mala plesačica, skulptura četrnaestogodišnje djevojčice, koja čini i centralni motiv izložbe. Otkrivajući Degaa kao vajara možemo doživjeti izuzetno uzbudljivo iskustvo jer je ova izložba jedinstvena prilika da upoznamo njegovo stvaralaštvo kroz treću dimenziju kao naprednog i inovativnog umjetnika, velikana svoga doba i uzora za brojne genracije umjetnika širom svijetu, upravo je ovo razlog zašto je ovaj umjetnik svevremen i prepoznat kao velikan svog doba. Premda su izrađene nakon njegove smrti, zahvaljujući trudu porodice i prijatelja koji su efemerne radove vajane u vosku spasili od potpunog nestanka, skulpture predstavljaju vjerno svjedočanstvo inovativnosti, kreativnosti i vizionarskih dometa Degaove umjetničke vizije koja ga svrstava među najveće umjetnike svoga doba.

Koliko je ova izložba zainteresovala publiku u Banjaluci? Da li ste zadovoljni posjetom?

Već sam napomenula da je ovo izložba sa zasigurno rekordnom posjećenošću što zaparavo govori da velika imena umjetnika uvijek privuku posjetioce. Do sada smo imali veliki broj posjeta učenika osnovnih i srednjih škola, studenata te pojedinaca koji su na sopstveni zahtjev tražili vođenje kustosa. Ovom prilikom moram da naglasim, kao i mnogo puta do sada, da su svi sadržaji u našem Muzeju besplatni tako i vođenje naših kustosa koji se rado odazivaju na poziv kako bi vas sproveli kroz aktuelne izložbe.

Gdje su sve ove skulpture bile izlagane kada je u pitanju svjetska muzejska scena?

Zainteresovanost za ovakvu vrstu izložbe od strane svjetskih muzej dokazuje koliko je jedinstvenа ova izložba koju Muzej ima priliku da ugosti do 30. januara 2025. godine. Izložba u ovom konceptu je prikazana širom svijeta od 2010. godine – te je bila izlagana u Atini, Parizu, Izraelu, Sofiji, Havani, Valensiji, Sankt Peterburgu, Makao i dr. , a tokom 2024. godine dio zbirke MTA fondacije je prikazan u Klovićevim dvorima u Zagrebu.

Kako biste prokomentarisali rad Muzeja savremene umjetnosti RS u godini koja nam je na izmaku?

U ime svojih kolega rekla bih da smo svi zajedno prošli još jednu značajnu godinu za naš Muzej. Godina u kojem smo dobili nove izazove ali ih zajedno i riješavali. Iza nas je uspješna godina, koju smo obilježili zaista važnim i značajnim projektima. U ovu, 2024. godinu, ušli smo izložbom koja je predstavila naš novi vizuelni identitet, te mogu reći da je to na neki način i obilježilo ovu godinu. Ali svakako godina za nama je bila ispunjena značajnim i zanimljivim izložbama, poput izložbe svjetskih priznatog dizajnera Mirka Ilića, zatim izložbe „New Era“, koja je kroz radove savremenih umjetnika iz BiH, Slovenije i Srbije aktuelizovala probleme ekologije i životne sredine. Zatim, ljetos smo u Kulturnom centru Srbije u Parizu prikazali izložbu „Sport u umetnosti. Umetnost sporta“, koju publika takođe može da vidi trenutno u našem Muzeju. I na kraju, da opet pomenem Edgara Dega, kojim završavamo ovu godinu i čiju postavku publika može da pogleda do 30. januara 2025. godine. U narednoj godini očekuju nas brojne izložbe, za našu publiku pripremamo zanimljiv program, i vjerujem da ćemo našim radom i sadržajem uspjeti da ljestvicu podignemo na jedan novi nivo.

Kakvi su planovi na narednu godinu? Čije će sve radove publika moći da vidi u MSU RS?

Ono što sa sigurnošću mogu da najavim za narednu godinu da će svakako naš program biti interesantan. Imaćemo neke nove projekte i saradnje sa kojima smo čekali dok nismo stekli određene uslove za realizaciju. Da ne bih bila potpuno tajnovita, sljedeće godine posjetioci će svakako imati priliku da pogledaju izložbu banjalučkog umjetnika Renata Rakića, a na jesen i jednog od najeminentnijih srpskih slikara Vladimira Veličkovića.

Na društvenim mrežama piše se da se od posjetilaca traže lični podaci prilikom ulaska u muzej, zašto se to radi?

To je samo jedan vid dodatne sigurnosti pošto se radi o izuzetno vrijednim djelima. Izlozba je osigurana, imamo i dodatnu pomoć i nadzor od strane Policije Republike Srpske, ali su naši suorganizatori – vlasnici eksponata zahtjevali viši nivo sigurnosti jer se radi o izložbi koja je besplatna za sve posjetioce, a samim tim i dosta posjećena. Smatrali smo da su građani navikli na ovakav vid dodatne provjere u određenim situacijama. Takođe želim da istaknem da Muzej sa ovakvom vrstom dodatne sigurnosti ne pravi nikakve baze podataka od popisivanja posjetilaca. Uvid u ovu dokumentaciju imaće samo policija ako uopšte dođe do narušavanja bilo kakve sigurnosti, a nakon završetka izložbe ovi podaci se neće čuvati. Potpisivanje je dobrovoljno, kao što je i posjeta izložbi lični izbor.

Naš muzej ima star i dotrajao video nadzor, koji ne može parirati sigurnosnim mjerama Luvra, Orseja i drugih velikih muzeja koji izlažu djela impresionizma, ali s druge strane za razliku od tih institucija sve svoje izložbe građanima dajemo besplatno. Smatrali smo da će ovakav vid dodatne sigurnosti od naše publike, biti jedan vid podrške i solidarnosti pa čak i zahvalnosti za kvalitet programa i rada koji pružamo. Zato me čude negativne polemike na društvenim mrežama, jer je takva vrsta lične podrške mnogo manja od plaćanja ovakvih izložbi bilo gdje u svijetu.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije