I pored preporuka fizijatara, ortopeda i pedijatra da djecu nikako ne
treba stavljati u dubak, mnogi roditelji ga i dalje koriste, a ono
moraju da znaju to je da je ovakva hodalica u svijetu proglašena za
najopasnji proizvod za djecu, a negdje čak i zabranjena njena prodaja.
Kako se ne radi o pukim pričama da dubak nije dobar, imamo i primjer
Kanade, kao prve zemlje u svijetu koja je zabranila prodaju, reklamiranje i
uvoz ovakvih dječjih hodalica. Za nepoštovanje ove zabrane propisana je
kazna do čak 100.000 kanadskih dolara (oko 68.000 evra).
Ova odluka donijeta je nakon objavljivanja podataka iz 16 bolnica,
sakupljanih od 1990. do 2002. godine, koji su pokazali da je više od
1.900 djece starosti od 5 do 14 mjeseci povrijeđeno zbog korišćenja dupka.
Apelu za zabranu pridružili su se i ortopedi, koji se protive
forsiranom prohodavanju, usvajanju pogrešnih šema kretanja,
opterećivanju nerazvijenih ekstremiteta i kičme, kao i pedijatri koji
smatraju da dubak ometa normalan psihomotorni razvoj.
Pitali smo naše stručnjake šta oni misle o dupku i da li je pametno koristiti ga kao pomoć da deca što pre prohodaju.
Beskorisno i opasno
Mišljenje pedijatra, dr Dejana Joneva iz Doma zdravlja “Dr Simo
Milošević”, jeste da je dubak prevaziđen i da roditelji nikako ne
stavljaju djecu u njih.
– Smatram da bi trebalo dijete samo pustiti da prohoda onda kada se ono
pusti. Ne treba taj proces požurivati. Roditelj treba samo da mu malo
pomaže, držanjem za ruku. To je i mnogo aktivnija vježba za dijete. Sa
druge strane, dijete koje je u dubku samo sjedi. Nema tu aktivne vježbe –
tvrdi dr Jonev.
Prerano postavljanje djeteta u uspravan položaj je beskorisno i može
biti opasno. Korišćenjem sprava kao što su hodalice ili skakalice, dijete
se lišava neophodnih iskustava kroz koja treba da prođe u procesu
prohodavanja.
Kako smatra Snežana Milovanović, diplomirani fizioterapeut iz Centra
za korektivnu gimnastiku, dijete mora da nauči da se podiže samo u
uspravan položaj i da u njemu savlada održavanje ravnoteže.
Ona kaže da je prva godina života period najintezivnijeg motornog
razvoja djeteta i odvija se po određenim prirodnim zakonitostima. Za
svaku novu motornu aktivnost postoje određeni senzitivni periodi kada se
ona usvaja. Ako se propusti pravi trenutak, dijete nikada to više neće
moći na taj način da nauči.
Koje deformitete izaziva
– Postavljanje djeteta u uspravan položaj stavljanjem u dubak pri čemu
se ono oslanja na noge pre nego što je dovoljno zrelo za to, može da
dovede do pojave deformiteta nogu i kičmenog stuba. Bebina stopala nisu u
potpunosti razvijena na rođenju, mekana hrskavica umjesto kostiju i
mišići koji se tek formitaju, djelovanjem spolja mogu da se oštete i
iskrive, što se dešava preranim postavljanjem na noge i forsiranjem
hoda. Zbog nedovoljne čvrstine može doći do deformiteta stopala, koljena i
kičmenog stuba – objašnjava Milovanović.
Pojašnjava da ako se u dubak stavi beba od šest meseci, ona će
stajati oslanjajući se vrhovima prstiju o podlogu opruženih kolena, što
će imati negativne posledice po motorni razvoj, jer zdravo dete opruža
koljena tek sa sedam meseci.
Dubak sputava pravilan psiho-motorni razvoj
– Djeca koja su provela neko vrijeme u hodalici, kada prohodaju često
padaju jer nisu ovladali ravnotežom pošto su izostale situacije u kojima
se dijete uči da balansira tijelom. Takođe, imaju poteškoće pri ustajanju,
jer su uskraćeni za ovo iskustvo. Ako posmatrate bebu kako se iz
četvoronožnog položaja podiže u uspravan, vidjećete sa koliko napora ona
to čini i koliko pokušaja joj je potrebno da bi se uspravila. Djeca koja
nisu prošla kroz fazu puzanja imaju problem u hodu pri savladavanju
prepreka, zapinju o ivičnjake, pragove i najčešće padaju na glavu, jer
nisu naučili da se dočekaju na ruke – ojbašnjava fizioterapeut.
Ovo su očigledne posljedice i problemi sa kojima će se sresti
roditelji djece koja su koristila sprave za pomoć pri hodanju, ali
njihova štetnost je daleko veća jer suzbijaju kod djece prirodan nagon za
kretanjem što ometa pravilan psiho-motorni razvoj.
Neka istraživanja u Americi su pokazala da su djeca koja su koristila
dubak sa velikim “poslužavnikom” na kome su se igrala igračkama, kasnije
počela da pričaju, sjede, hodaju i bila su trapavija od dece koja ga
nisu koristila.
Svako treće se povrijedi
Većina roditelja kaže da koriste dubak jer je to bezbjednije nego da
dijete stave na pod gdje može da otpuzi gdje ono hoće. Da dubak nije
bezopasan govore istraživanja u mnogim zemljama, nastavlja Snežana
Milovanović.
– Podaci prikupljeni iz bolnica zemalja Evropske unije i SAD za
posljednjih 20 godina pokazuju da svake godine hiljade djece završi u
bolnici zbog raznih nesreća izazvanih korišćenjem dupka. Studija u
Australiji govori da se svako treće dete u hodalici povrijedi. Britanska
organizacija za sprječavanje dečijih nesreća procijenila je da je dubak
najopasniji od svih proizvoda za djecu. Pri padu niz stepenice sa dupkom
najčešće dolazi do povreda glave – kaže ona.
Kako bi se povećala bezbjednost pri korišćenju uvodi se novi
sigurnosni standard Evropske unije koji predviđa testove stabilnosti u
toku proizvodnje dupka. Takođe postoji zahtev proizvođačima da
projektuju nove hodalice koje bi bile sigurnije.