U svojem intervjuu za Guardian najpoznatiji znanstvenik današnjice odbacio je religioznu utjehu rekavši da nakon zaustavljanja funkcija mozga više nema ničega.
Hawking bi danas u sklopu konferencije Google Zeitgeist u Londonu trebao održati predavanje na temu ‘Zašto smo ovdje?’, a tim povodom je prošli tjedan pristao odgovoriti na pet pitanja urednika i čitatelja britanskog lista.
Hawking, kojemu je u 21. godini života dijagnosticirana bolest motoričkog živčanog sustava i prognozirana skora smrt, kaže da je zahvaljujući svome stanju naučio više uživati u životu.
‘Posljednjih 49 godina proživio sam s prognozama da bih mogao prerano umrijeti. Ne bojim se smrti, no isto tako mi se ne žuri umrijeti. Ima puno toga što još želim učiniti’, rekao je. ‘Mozak smatram računalom koje će prestati raditi kada zakažu njegove komponente. Ne postoji raj ili zagrobni život za pokvarena računala; to je bajka za ljude koji se boje mraka.’
U novom intervjuu britanski je fizičar otišao korak dalje od tvrdnji koje je 2010. predstavio u svojoj posljednjoj knjizi ‘Veliki dizajn’, u kojoj je napisao da ideja o stvaratelju nije neophodna za tumačenje podrijetla svemira. Knjiga je izazvala burne reakcije nekih vjerskih vođa, među kojima i glavnog rabina Lorda Sacksa, koji ga je optužio da je počinio elementarnu pogrešku u logici.
Nakon turneje po SAD-u, tijekom koje je 2009. održao niz predavanja, zdravlje šezdesetdevetogodišnjeg znanstvenika ozbiljno se pogoršalo pa je bio hospitaliziran u bolnici Addenbrookes. Nakon što se oporavio, vratio se svojem radu na položaju direktora istraživanja u Cambridgeu.
U svojim nedavnim izjavama Hawking je povukao jasnu crtu između upotrebe riječi bog kao metafore i vjerovanja u sveznajućeg tvorca koji upravlja svim zbivanjima u svemiru. U svojem bestseleru ‘Kratka povijest vremena’ Hawking je 1988. objasnio što bi za znanstvenike predstavljala ‘teorija svega’, čije bi jednadžbe opisale sve čestice i sile koje vladaju cijelim svemirom. ‘Bio bi to konačan trijumf razuma – jer bismo shvatili um boga’, napisao je.
Knjiga je prodana u više od devet milijuna primjeraka, a Hawking se toliko proslavio da je dobio ‘uloge’ u serijalima poput ‘Zvjezdanih staza’, ‘Crvenog patuljka’ i ‘Simpsona’.
U svojem novom intervjuu teoretičar crnih rupa odbacio je ideju da postoji život nakon smrti i naglasio da ljudi svoj potencijal trebaju ostvariti tu – na Zemlji. Odgovarajući na pitanje ‘Što trebamo činiti sada kada smo već ovdje’, rekao je da ‘u svojim djelima trebamo težiti najvišim vrijednostima’.
Prema najavama organizatora, Hawking će u svojem današnjem govoru objasniti kako su male kvantne fluktuacije u ranom svemiru postale sjeme iz kojeg su kasnije nastale galaksije, zvijezde i konačno ljudi. ‘Znanost predviđa mogućnost da spontano, ni iz čega, nastanu mnoge različite vrste svemira. Mi se nalazimo u svemiru koji je proizvod slučaja’, rekao je.
Hawking tvrdi da bi znanstvenici pomoću suvremenih svemirskih instrumenata, poput teleskopa Planck Europske svemirske agencije, u svjetlosti koja je ostala iz najranijih trenutaka svemira mogli otkriti tragove koji će razjasniti kako je nastao svijet u kojem danas živimo.
U svojem današnjem predavanju on će uglavnom govoriti o tzv. M-teoriji, matematičkom modelu na kojem se temelji teorija struna koju mnogi znanstvenici smatraju najboljim putem za formiranje teorije svega.
Prema M-teoriji, svemir ima 11 dimenzija koje uključuju tri poznate dimenzije prostora i vrijeme. Ostale su premalene da bismo ih mogli vidjeti.
Stručnjaci se nadaju da će teoriju potvrditi eksperimenti koji se provode u Velikom hadronskom sudaraču (LHC) u CERN-u kraj Ženeve.