U ime Fondacije prisutnima se obratio njen predsjednik Dragan Kovačević.
-Ova izložbena postavka je rezultat jednog dugotrajnog rada, porodičnog, kolekcionarskog rada koji je započela baka moje supruge Nadežde Lazarević Kovačević, banica Nada Lazarević, supruga posljednjeg bana Vrnaske banovine doktora Todora Lazarevića. Ona predstavlja nostalgično putovanje u ne tako davno vrijeme, koje iz današnje perspektive, ljudima umornim od užurbane monotonije svakodnvnice, izgleda nestvarno i gotovo bajkovito. Vodi nas u period između dva svjetska rata, sa akcentom na Vrbasku banovinu u Kraljevini Jugoslaviji, kada su Krajina i Banjaluka, kao njen centar, nakon viševjekovnog zlostavljanja okupatora ali i zanemarivanja domaćih vlastodržaca, dobili i iskoristili priliku da pokažu šta znaju i mogu u svim segmentima života. Okosnicu postavke čini zaostavština četvrtog po redu bana Vrbaske banovine, dr Todora Lazarevića, zaostavština njegove ali i porodica sa kojima se orodio: Dobraša, Miljevića, Šoštarića, Dušanića, Petrovića – kazao je Kovačević.
O značaju postojanja i vrijednosti ove izložbene postavke govorio je i profesor doktor Duško Pevulja.
-Posjetioci izložbe će vidjeti sa koliko posvećenosti je ona urađena, koliko je reprezentativna, ne samo za kulturnu istoriju našeg grada. Svjedočeći o jednom zlatnom, blistavom dobu Vrbaske banovine ona je značajna i u ovom našem vremenu i ona će upotpuniti ono što se zove kulturni sadržaj našeg grada u našem vremenu. Ona je dostojna Banskog dvora, njoj je ovdje mjesto – naglasio je Pevulja.
Prisutnima se obratio i gradonačelnik Grada Banjaluka, Draško Stanivuković.
-Velika je čast biti savremenik jednog ovakvog jubileja, jednog ovakvog događaja, 90 godina postojanja Banskog dvora, dvora gdje su se donosile sve važne odluke, dvora koji je sa našim banovima oblikovao ono što danas mi jesmo, ono što jeste Banjaluka. I kada kažemo obrisi i tragovi Vrbaske banovine, svakako da su vidljivi, i mnogo više od obrisa i tragova, tragova po kojima danas hodimo i kojima idemo u budućnost, ali bi se možda zadržao na toj riječi – odjeci. Postavlja se suštinsko pitanje da li čujemo te odjeke Vrbaske banovine? To znači da su ti ljudi u to vrijeme imali hrabrost da planiraju, projektuju i grade i postavljaju temelje onog što se tek danas postavlja kao važno, a u to vrijeme se postavljalo pitanje, a što će nam to? U tom pravcu, tu hrabrost i odvažnost želim da crpimo iz tog vremena – naglasio je Stanivuković.
Izložbenu postavku je otvorio direktor Banskog dvora – Kulturnog centra Mladen Matović.
-Banski dvor je ponosan što na devedesetu godišnjicu svog postojanja uspio da priredi jednu takvu izuzetnu i rijetku izložbenu postavku kao što je ova. Sa njenim otvaranjem počinje dvomjesečna svečanost posvećena jubileju 90 godina Banskog dvora, a u okviru koje smo pripremili više od 20 reprezentativnih programskih sadržaja. Željeli smo da što dostajnstvenije proslavimo jubilej. Na ovoj izložbenoj postavci radili smo dvije godine i svjedočio sam tome lično, mnogo je strpljenja, znanja, ljubavi, posvećenosti utkano u svaki segment ove izložbe i u to će se, siguran sam, uvjeriti svi posjetioci i svi oni koji narednih dana, mjeseci i godina budu posjećivali ovu izložbu – kazao je Matović.
Izložba će zvanično biti otvorena za javnost od srijede 9. novembra.