Bilo je to u avgustu 1991. godine kada je 20-godišnji student informatike po imenu Linus Torvalds sjeo za svoj kompjuter u Helsinkiju da bi napisao ono što je danas jedna od najpoznatijih objava u istoriji kompjutera.
“Zdravo svima …. Radim na jednom besplatnom operativnom sistemu iz hobija, to neće biti ništa veliko kao GNU i vjerovatno nikada neće podržavati ništa drugo sem AT-hard diskova, pošto je to sve što imam.”
Vijest o projektu Linux open source brzo se proširila po cijelom svijetu i informatičari širom svijeta počeli su doprinositi njegovom razvoju.
Linus je osnovnu svog operativnog sistema nazvao Linux i izabrao je pingvina za maskotu (Po jednom malom incidentu u zoološkom vrtu). Ubrzo je donio veoma važnu odluku koja će odrediti budućnost Linuxa u jednakoj mjeri kao i tehnologija. Izabrao je GPL licencu koju je kreirao vizionar po imenu Richard Stallman.
Osnova Linuxa zajedno sa GPL licencom i drugim GNU komponentama donijeli su revoluciju u informatičkoj industriji sa nekoliko jednostavnih ali veoma značajnih sloboda.
1. Sloboda da koristite softver za bilo koju namjenu
2. Sloboda da izmijenite softver kako bi zadovoljio vaše potrebe
3. Sloboda da podijelite softver sa vašim prijateljima i komšijama
4. Sloboda da podijelite izmjene koje napravite
Ove radikalne ideje dovele su do njegovog širenje po cijelom svijetu i do njegovog donekle paradoksalnog uspona od eksperimenta iz hobija do velikog i uspješnog ekosistema.
Kompanije posluju na Linuxu
Kada je 1999. godine utrostručena vrijednost dionica Redhata nakon što je postala prva javna Linux kompanija, te iste godine IBM je potrošio milion dolara kako bi unaprijedio i reklamirao Linux.
Ubrzo je Linux nokautirao teškaše informatičke industrije i doveo do ubrzanog rasta interneta svojim besplatnim softverom.
Ukratko, Linux je donio revoluciju u informatici.
Ali kada god nešto unese takvu pometnju, mora doći do unakrsne paljbe od strane konkurencije. Ali Linux nije samo preživio, već je nastavio da se uspješno razvija.
Jezgro zajednice koja radi na razvoju Linuxa danas broji hiljade članova, sa stotinama kompanija koje sarađuju na razvoju Linuxa. Svaka tri mjeseca izlazi nova verzija Linuxa. Pa gdje je Linux danas?
Linux se koristi za rad 75% berzi u cijelom svijetu. Koristi se za upravljanje serverima koje koriste amazon, Facebook,twitter, ebay i google. Vi koristite Linux bukvalno svaki put kada surfate internetom. On je u vašem telefonu, vašem TV-u. Koristi se kao operativni sistem u 95% super kompjutera i u mnogobrojnim uređajima koje koristite svakodnevno.
Linux je svugdje. A šta je sa programerom iz Helsinkija koji je sve započeo!
On diriguje ovom svjetskom armijom programera iz svoje kancelarije u Portlandu, u Oregonu, kao partner u Linux fondaciji. Sada kada slavimo 20 godina Linuxa vidimo svoje mjesto u ovoj priči.
Hvala vam što ste bili dio ovih prvih dvadeset godina Linuxa.
Prevela i prilagodila Milica Plavšić