Svi se pitaju zašto je uvedeno pomijeranje kazaljki na satu.
Od 1983. godine u Jugoslaviji je uvedeno pravilo da se kazaljke na časovnicima pomjeraju za jedan sat unaprijed u martu, da bi se zatim na jesen vratile unazad. Ipak, takvu odluku je donijelo manje od 40 odsto država, a mnoge za tim nemaju ni potrebe. Istorija ljetnog računanja vremena nam otkriva zašto se stanovnici nekih država bude ranije.
“Rano sam se probudio i iznenadio što je Sunce izašlo mnogo prije nego što je uobičajeno”, zabeležio je u šaljivom tekstu 1784. godine američki političar Bendžamin Frenklin. On je čak i “predložio” da se topovskom paljbom na trgovima u zoru bude građani u njihovu sopstvenu korist.
Iako pismo nije imalo ozbiljan ton, ono što je jedan od tvoraca američke Deklaracije nezavisnosti sugerisao ostalo je zapamćeno u istoriji ljetnog računanja vremena, a, iako bez topovske paljbe, ritam života je počeo ljeti da se mijenja.
Vijek kasnije inicijative za pomjeranje kazaljki postaju češće. Novozelandski entomolog i astronom Džordž Vernon Hadson je predlagao da se one pomjeraju čak dva sata unaprijed. Razlozi za njegov prijedlog bili su lične prirode: Bila mu je potrebna Sunčeva svjetlost kako bi mogao poslije podne da sakuplja insekte.
Za rano ustajanje zalagao se i Britanac Vilijam Vilit (1856–1915), graditelj i ljubitelj golfa i boravka u prirodi.
“Jedno ljetno jutro 1905, dok je uživao u jutarnjem jahanju pred doručak, shvatio je da jako malo ljudi uživa u, kako je smatrao, najljepšem dijelu ljetnog dana i tako je dobio ideju da bi pomjeranje kazaljke sata unaprijed omogućilo svima da uživaju u sjajnim i prelijepim jutrima. Sem toga, večernje šetnje (i ostali poslovi) vršile bi se za dana”, navodi se u tekstu “Kratka istorija Ljetnog računanja vremena” na portalu Astronomija.
Godinu dana poslije Vilitove smrti, usred Prvog svjetskog rata, njegova ideja je realizovana.
Glavni razlog bila je ušteda energetskih resursa, kako bi mogli da se koriste za potrebe ratovanja. U Evropi taj potez prva je povukla Njemačka 30. aprila, a mjesec dana kasnije Velika Britanija i mnoge druge zemlje. Naredne, 1917. godine, i Rusija je pomjerila kazaljke, a SAD 1918.
Farmerski lobi je ubrzo poslije rata izdejstvovao da se ukine ljetno računanje vremena u SAD, a predsednik Vudro Vilson je poručio da se zemlja posle “ratnog” ponovo vraća “božjem vremenu”. Drugi svjetski rat ponovo je “ubrzao” vrijeme i u SAD – svega 40 dana nakon bombardovanja Perl Harbora Amerikanci su uveli cjelogodišnje ljetno vrijeme. A onda je nastao haos jer je svaka lokalna samouprava samostalno odlučivala o tom pitanju.
Jedan od najvećih kurioziteta u istoriji ljetnog računanja vremena predstavlja Ajova, gdge su pedesetih i šezdesetih godina postojala čak 23 različita načina prelaska na ljetno, odnosno zimsko računanje vremena. Ništa bolje nije bilo ni u Virdžiniji gdje su putnici na jednoj autobuskoj liniji sedam puta morali da pomjeraju kazaljke na satovima ako su htjeli da znaju tačno vrijeme.
U Rusiji poslije rata nisu zaživjele promjene, sve do 1981. godine. Taj običaj je, ipak, trajao samo 30 godina, jer je 2011. Rusija prestala da koristi sezonsko vrijeme. U Zapadnoj Evropi sedamdesetih godina postalo je uobičajeno da se prelazi na jetno računanje vremena, a 1996. proširilo se na cijelu EU, koja je 2002. uvela i preciznu proceduru.
Kazaljke su se kod nas u početku pomijerale krajem marta, a na staro vraćale u septembru. Kako bi uskladila svoje zakonodavstvo sa propisima Unije, i naša zemlja je počela posljednje nedjelje oktobra da se vraća na tzv. zimsko računanje vremena – tako ćemo u nedjelju spavati sat vremena duže.
Sedamdesetak poslanika Evropskog parlamenta je prije nekoliko dana predložilo da se promjena vremena ukine jer umjesto da donese uštede i pomogne ljudima u funkcionisanju ima štetne efekte.
Osim negativnog uticaja na ljudski bioritam, pomijeranje kazaljki na satu, ističu evroposlanici, dovodi i do većeg broja saobraćajnih nesreća, više poremećaja u porodicama, kao i pada produktivnosti na radnom mjestu. Iako je jedan od osnovnih ciljeva pomijeranja kazaljki bio ušteda energije, taj cilj, pokazala su istraživanja, nikada nije ispunjen.
Astronomija, inače, prepoznaje jedino zonsko vrijeme, dok su sva ukazna vremena, stalna ili sezonska, stvar politike.
Preuranjeni bombaški napad
U septembru 1999. Zapadna obala je još bila na ljetnom računanju vremena, dok je Izrael pomjerio časovnike za jedan sat unazad.
Teroristi sa Zapadne obale su pripremili tempirane bombe i prokrijumčarili ih u Izrael. Međutim, pošto nisu znali za promjenu vremena, bombe su eksplodirale sat prije nego što su planirali, dok su ih još postavljali.
Poginula su trojica terorista koji su planirali da ubiju 2.000 ljudi.
Starija ili mlađa sestra?
Pomijeranjem kazaljki može i da se “igra” sa datumom i vremenom rođenja. Tako je u novembru 2007. Laura Sirioli u Sjevernoj Karolini u 1.32 rodila Petra, a 34 minuta kasnije Elison. Međutim, zbog pomijeranja satova ispostavilo se da je Elison rođena u 1.06 i tako postala “starija” sestra.