U četvrtoj epizodi podkasta „Neka Ostane Među Nama“ Nebojša i Mladen, animator i producent, razgovaraju o Banjaluci u prošlosti i danas, o osnivanju Filmskog centra u RS, o Mladenovom studiju animacije, o tome šta je komercijalna, a šta umjetnička animacija, o sazrijevanju čovjeka i vještini komunikacije koja se uči dok sazrijevamo, o dualnosti čovjeka i njegovoj mogućnosti transformacije, o emotivnoj nezrelosti čovječanstva da se nosi s brzinom razvoja tehnologije.
Nebojša: Mladene, kada će nama biti bolje?
Mladen: Biće nam bolje kad se počnemo takmičiti sami sa sobom, a ne s drugima. To je kod nas veoma interesantna pojava, vjerovatno zato što smo još uvijek mala sredina, da se ljudi porede i takmiče s drugima umjesto da se podržavaju i paze. Onda drugi neki koji razmišljaju da li bi ili ne bi podržali, jedva čekaju da se ovi posvađaju. Kad se pokrenuo jedan filmski festival, odjednom još nešto, kad se pokrenuo maraton, odjednom još dva polumaratona, odmah se pojave konkurencije umjesto da se tjera neka zdrava priča. Jedan čovjek na selu počne uzgajati nešto, odjednom svi uzgajaju isto to i onda na kraju niko nema koristi. Umjesto da svako nađe nešto što njemu odgovara i pokuša ostvariti kontinuitet.
Nebojša: Da li je tradicija kavez ili odskočna daska?
Mladen: Tradicija je nevjerovatno upravo bitna kao odskočna daska. Danas se ljudi busaju Svetim Savom, još uvijek pričaju o njemu, a ne znaju prepoznati ko je danas Sveti Sava. On je za svoje doba bio veoma progresivan čovjek. Mnogo ljudi ga je sigurno gledalo sa podozrenjem tada. Koliko god volio neke motive vezane za njega, nisam siguran da bih i ja umio da ga prepoznam danas. Ima bitnih stvari koje bi trebalo njegovati iz naše prošlosti, ali isto tako ne treba živjeti u prošlosti.
Nebojša: Možeš li ti meni, kao dinosaurusu da objasniš šta nudi današnjica?
Mladen: Postoje četiri poluge kojima neko dolazi do bogatstva, razvijenosti, blagostanja, čime može da raspolaže pojedinac ili društvo. Prva je rad. To je ona najprimitivnija poluga. Sljedeća je kapital, pa mediji, a u poslednjih 40-50 godina, kodiranje. To je posljednja poluga koja pomjera planine. Mi smo još uvjek na nivou gdje se najviše cijeni ta prva poluga, fizički rad, pa je meni interesantno posmatrati kako ljudi koji me pitaju imam li firmu, prvo pitanje koje postavljaju je: ”Koliko ljudi radi u njoj”. Uopšte ne pitaju koliko su vrijedni ljudi, već je važan samo broj, jer po tome se mjeri koliko je firma jaka. A danas živimo u dobu u kom je firma sa devet zaposlenih jača od firme koja ima stotinu zaposlenih, zato što koriste najjaču polugu, a to je kodiranje i nešto kapitala. Kodiranje daje mogućnost da napravite savremene programe, robote koji obavljaju posao dok vi spavate. Daju dodatne vrijednosti onome ko ih je stvorio da ne mora da sjedi tu, makar ne stalno.
Nebojša: Šta tebe smiruje?
Mladen: Smiruje me da slušam pametnije ljude od sebe. Neke su teme o duhovnosti, neke o ekonomiji, ali najviše me interesuje kuda idemo kao čovječanstvo. Pokušavam da se razvijem u nekom smislu u kom mogu biti prvo koristan sebi, pa poslije i onima oko sebe. Nama ljudima definitivno treba neki razlog da živimo. Često u posljednje vrijeme s nosiocima zakona ponavljamo da mi možemo bez politike da živimo, ali društvo bez umjetnosti ne može. Čovjek može da ima sva materijalna bogatstva, ali ako nema razlog zašto to posjeduje, kad tad shvati da je promašio, makar fazu života, da ne kažemo život. Ljudima treba momenat da se smire. Ako imalo žele dobra sebi i da idu na sljedeći nivo, treba im momenat preispitivanja, pojedinačno ili s grupom ljudi. Ne možemo bez toga, inače bismo pregorjeli.
Mladen Đukić je rođen je u Banjaluci 1979. godine, diplomirao je na Akademiji umjetnosti 2004. godine, smjer Filmska i televizijska montaža. Mladen je 2010. godine završio prestižnu školu za animaciju "Animation Mentor" – animacija likova, u Americi, da bi 2014. godine magistrirao na smjeru Filmska i televizijska produkcija na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Producirao je i režirao 12 kratkih filmova, od čega šest animiranih. Režirao je preko 200 epizoda za različite TV programe, dječije emisije, sitkome i sl. Do sada broji preko 500 urađenih reklama uglavnom tehnikom animacije. Od 2010. godine Mladen predaje na Akademiji umjetnosti u Banja Luci, dok je od 2014. godine zajedno sa kolegama pokrenuo smjer Animirani film na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banja Luci, gdje trenutno ima zvanje vanredni profesor.