Dugo su se opirale ovom potezu, ali
došao je u pitanje opstanak planete Zemlje i ljudske vrste. Većina stručnjaka
pozdravila je ovaj istorijski događaj, ali izrazili su strah da je on došao
prekasno.
Temperatura na planeti Zemlji raste iz
godine u godinu. To se najbolji osjeti po toplini mora, promjeni klime,
ekstremnim vremenskim uslovima i svemu onome na što inače nismo navikli.
Temperatura definitivno stalno raste
Kako je u razgovoru za Klix.ba rekla
Milica Đorđević, iz Republičkog hidrometerološkog zavoda, različiti stavovi o
rastu temperature se pojavljuju jer se uzimaju u obzir različiti periodi.
Najčešće se uzima kao uporedni period od 1961. do 1990. godine, ali ako se
pogleda još dalje u prošlost, situacija s temperaturom je još nepovoljnija.
“Definitivno je da temperatura
stalno raste i ideja je da se zaustavi porast na dva stepena u odnosu na
industrijsko doba. Gledajući globalno, temperatura je prešla jedan stepen, a u
BiH je posmatrajući period od 1961. do 1990. i od 1981. do 2010. zabilježen
porast od 0,4 do jedan stepen. Ali, ako posmatramo zadnjih 15 godina, a posebno
Banjaluku, Sarajevo i dijelove Hercegovine, temperatura je otišla i preko dva
stepena”, upozorila je Đorđević.
Ekstremne pojave postale učestale
I ljudi su sami primijetili da
godišnja doba nisu onakva kakva su nekad bila. Uporedo s rastom temperature
imamo sve češću pojavu ekstrema zbog čega se mijenja standardni režim klime.
Zime su sve blaže, ali onda se desi ekstremna situacija poput 2012. godine kada
je u pojedinim dijelovima BiH snježni pokrivač bio i preko tri metra visine.
Porasla je minimalna, srednja i maksimalna temperatura.
“I ljeti imamo ekstreme
temperature. Kod nas nije bilo uobičajeno da je temperatura veća od 40 stepeni,
ali sada je to postalo normalno, pa je tako u Bijeljini izmjereno i 43 stepena.
Smanjuje se broj hladnih dana, ali onda se najednom pojavi mraz i sve poremeti.
To najviše utiče na poljoprivredu. Sve više preovladava mediteranska klima, a
hladnija ide prema sjeveru, ali imamo ostatke kontinentalne klime zbog ćega se
poljoprivreda najteže prilagođava”, kazala nam je Đorđević.
Direktna posljedica toplijeg vremena
U posljednjih 15 godina BiH je imala
najveće poplave i najveće suše. Đorđević je podsjetila kako su 2010. godine
količine padavina oborile sve rekorde i da se to svrstalo u pojavu koja se
dešava i rijetko, međutim došla je 2014. godina u kojoj je situacija bila još
gora. Suše su bile 2007, 2012. i 2015. godine.
“Prvo je išlo ekstremno toplo
ljeto, pa onda na jesen dosta kiše. Kada uzmemo prosjek padavina tokom godine
tu je on negdje, ali on se nadomjesti pojavom ekstrema koji su učestali i sve
to je direktna posljedica toga što je sve toplije i imamo sve veću količinu
energije. Ako bi se to usporilo, onda bi se moglo sve ublažiti u narednih 30 do
50 godina jer čak i da se emisija štetnih gasova sada prekine treba vremena da
se zaustavi taj proces”, rekla je.
Istorija će pokazati da li je kasno
stigao sporazum
Ističe kako ne znamo kakve će
posljedice imati sve ovo što se dogodilo s planetom, pogotovo na sjeveru i
polovima jer se tu, kako kaže, nalazi “ventilator” koji sve smiruje, ali sada
je sve manje leda. Nije poznato da li će to utjecati da se poveća temperatura
okeana ili promjene struje, pa da kao za posljedicu budu brže promjene u odnosu
na klimatološke modele koji se projektuju za narednih 30 do 50 godina.
“Živimo u svemu tome pa ćemo
iskusiti sami jer to više nije visoka tehnologija pa da se može predvidjeti.
Dobro je što je konačno potpisan Pariski sporazum i to će se sada trebati
implementirati. To što se potpisalo je veliki događaj i veliki napori su
činjeni, ali činjeni su ujedno i veliki otpori jer je ogromni novac u pitanju,
veliki lobiji, naftni proizvođači i sl. To je veliki plus, a da li je kasno ili
ne, to će istorija pokazati”, rekla je Đorđević.
Pariski sporazum potpisala je i BiH u
aprilu ove godine, ali još trebamo vidjeti koje su obaveze BiH, i da li je
Bosna i Hercegovina dorasla tome.
(Klix.ba)