Sada radim na Pipi Dugoj Čarapi da vidim mogu li što napraviti od tog tvrdoglavog djeteta, napisala je u svome dnevniku u lipnju 1945. godine švedska književnica Astrid Lindgren, zasigurno jedna od najpoznatijih svjetskih autorica priča i romana za djecu.
Tridesetsedmogodišnja Astrid živjela je u to ratno vrijeme sa suprugom i
dvoje djece u Stockholmu i radila u državnoj upravi na cenzuri pošte,
što je bio strogo povjerljiv posao o kojem nikome nije smjela govoriti,
ali koji joj je istovremeno pružao uvid u ratna zbivanja kakav su obični
građani teško mogli imati. Dok je u ostatku Europe bjesnio
Drugi svjetski rat, Astrid Lindgren u svojem je dnevniku opisivala
svakodnevni život u Švedskoj, koja je ostala pošteđena neposrednih
ratnih užasa zahvaljujući provođenju politike neutralnosti – što i danas
izaziva polemike u švedskom društvu – ali se usprkos tome morala
suočiti s mnogim drugim teškoćama koje su obilježile ratne godine.
Dnevnik u obliku sedamnaest bilježnica u kojima su, osim osobnih
zapisa, sačuvani i novinski izresci, fotografije i pisma, pronađen je
2013. godine u stanu Astrid Lindgren u Stockholmu i odmah je izazvao
veliki interes ponajprije švedske javnosti.
Djela Astrid Lindgren protkana su snažnim osjećajem za dobro i
pravedno, a ona sama cijeloga je života čvrsto bila na strani najmanjih
i najslabijih članova društva
U konačnici je samo manji dio iz obilja dodatnog materijala objavljen u knjizi koja je pod naslovom Ratni dnevnici 1939. – 1945. u
Švedskoj izašla 2014. godine, a odnedavno je možemo čitati i na
hrvatskom, u izdanju Disputa i Hrvatskog filološkog društva, te u
prijevodu Željke Černok. Astrid Lindgren
rođena je kao Astrid Ericsson 14. studenog 1907. godine u Smålandu,
slikovitoj švedskoj pokrajini čiji je idilični krajolik obilježio
autoričino djetinjstvo i u koji je smjestila većinu svojih pripovjedaka.
U mladosti je radila kao tajnica i novinarka, a književnim radom počela
se baviti za vrijeme Drugog svjetskog rata. Napisala je veliki broj romana i pripovijedaka za djecu, među kojima se ističu Ronja, razbojnička kći, Braća Lavljeg srca, Karlsson na krovu, Mi djeca Graje Male i naravno, njezino najpoznatije djelo – Pipi Duga Čarapa.
Za svoj je rad Astrid Lindgren nagrađena brojnim švedskim i međunarodnim nagradama, između ostalog i nagradom Hans Christian Andersen,
najprestižnijim svjetskim priznanjem na području dječje književnosti, a
od 2003. godine švedska vlada u njezinu čast dodjeljuje nagradu ALMA
(Astrid Lindgren Memorial Award), čiji je cilj promicanje dječje
književnosti i književnosti za mlade.SNAŽNI OSJEĆAJ ZA DOBRO I PRAVEDNOPipi Duga Čarapa
– nesumnjivo najpoznatije djelo Astrid Lindgren – prvi put je
objavljena 1947. godine, a na hrvatskom postoji od 1973. u donekle
skraćenom, odnosno od 1996. u integralnom obliku, u prijevodu Mirka Rumca.
Nepresušnom maštovitošću i uvijek drugačijim pogledima na
stvarnost, Pipi gradi alternativu tom društvu, dječji svijet koji se
temelji na zakonitostima igre i logici imaginarnog, drugim riječima –
svijet u kojem je sve moguće
Živahna i tvrdoglava crvenokosa djevojčica u prevelikim cipelama i
šarenoj haljinici koju je sama sašila od prvog se trenutka pokazala kao
netipičan i pomalo subverzivan književni lik. Oboružana
fantastičnom snagom i velikim bogatstvom koje ju čini potpuno
samostalnom, Pipi se opire društvenim normama i autoritetu odraslih,
namećući se kao protuteža uobičajenoj slici poslušnog djeteta.
Pipi je drugačija i nekonvencionalna, mala
buntovnica koja uvijek daje prednost samostalnom donošenju vlastitih
odluka umjesto prihvaćanja unaprijed zadanog sklopa pravila koja društvo
odraslih nameće djeci.
Nepresušnom maštovitošću i uvijek drugačijim pogledima na stvarnost,
Pipi gradi alternativu tom društvu, dječji svijet koji se temelji na
zakonitostima igre i logici imaginarnog, drugim riječima – svijet u
kojem je sve moguće. Djela Astrid Lindgren protkana su snažnim
osjećajem za dobro i pravedno, a ona sama cijeloga je života čvrsto bila
na strani najmanjih i najslabijih članova društva.
Osim po zalaganju za prava djece, poznata je i po svojoj borbi za prava životinja, a 1994. godine dodijeljena joj je prestižna mirovna nagrada Right Livelihood Award,
poznata i kao ‘alternativni Nobel’. Književni glas Astrid Lindgren glas
je humanosti, optimizma i vedrine, a njezine knjige vrijedan su putokaz
u odrastanju i izvor nadahnuća svima koji još mogu i žele izgraditi
neki bolji svijet.
A
Piše: Marta Kovač/ Zadovoljna.hr