“Taj zahtjev dobili smo u januaru, a postupak procjene rizika je u toku”, rekao je Leonard Matijević iz EFSA-e na nedavnoj konferenciji o bezbjednosti hrane i održivosti proizvodnje Foodcooltour u Osijeku.
Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) primila je prvi zvanični zahtjev za procjenu rizika proizvoda dobijenog iz ćelijskog uzgoja. U pitanju je foie gras, pašteta od pačje džigerice proizvedena iz oplođenih jaja pekinške patke, a zahtjev je podnijela francuska startap kompanija Suprême SAS, piše Večernji.hr.
“Ćelijski uzgojeno meso sve je bliže evropskom tržištu. Već godinama postoje nagovještaji da će ovakvi zahtjevi početi da pristižu. Taj zahtjev dobili smo u januaru, a postupak procene rizika je u toku”, izjavio je Matijević iz EFSA-e.
To je, zapravo, samo potvrda da sve više tzv. nove hrane, među kojom su i larve velikog brašnara, domaći cvrčak, skakavac selac i larve malog brašnara, stiže na jelovnike Evropljana. Podsjetimo, nova hrana je ona koja se nije u značajnoj mjeri konzumirala na tržištu EU prije 15. maja 1997. godine i obuhvata nove izvore hrane, inovativnu hranu, hranu dobijenu novim tehnologijama i proizvodnim procesima, kao i hranu koja se tradicionalno konzumira van EU, ali ne i unutar nje. Da li će neka nova hrana dospjeti na tržište, zavisi od interesa kompanija da je plasiraju, ali i od mogućnosti da se dokaže njena bezbjednost za potrošače.
Naime, kako bi dobila odobrenje, kompanija mora da pripremi dokumentaciju kojom dokazuje da hrana ispunjava prethodno navedene uslove. Naučnu procjenu bezbjednosti vrši EFSA, a kada se potvrdi da ne predstavlja rizik po ljudsko zdravlje, da njena upotreba ne dovodi potrošače u zabludu i da njena redovna konzumacija nije nutritivno nepovoljna, Evropska komisija zajedno sa državama članicama donosi konačnu odluku o autorizaciji, odobravanju za stavljanje na tržište i uvrštavanju u listu odobrene nove hrane.
Na pitanje Večernjeg lista o laboratorijskoj pašteti od pačjih ćelija, iz EFSA-e objašnjavaju da je riječ o prvom prehrambenom proizvodu životinjskog porijekla dobijenom iz ćelijske kulture, odnosno iz ćelija pačje vrste. Zahtjev je stigao u septembru prošle godine, a EFSA ima devet mjeseci za završetak procjene rizika ili duže, ako je potrebno. Ipak, napominju da se ne očekuje da će uzgojene ćelije ili njihova biomasa biti direktno dostupne potrošačima, već kao sastojak koji će se dodavati određenim proizvodima ili grupama hrane. Pitali su i da li je to uobičajeno na drugim tržištima.
“Singapur je 2020. godine postao prva zemlja na svijetu koja je odobrila komercijalnu prodaju mesa iz ćelijskog uzgoja, odobrivši pileće medaljone dobijene iz ćelija piletine”, navode iz EFSA-e i dodaju da zasad nemaju slične zahtjeve.
Od 2002. godine do danas EFSA je primila oko 500 zahteva za tzv. novu hranu, od čega čak 240 od početka 2018. godine. Do sada je potvrđeno da je 97 novih proizvoda bezbjedno za konzumaciju. Neki primjeri već odobrene nove hrane uključuju čia sjemenke, pečurke tretirane UV zračenjem radi povećanja sadržaja vitamina D, ulje mikroalgi Schizochytrium sp. kao alternativni izvor DHA (dokosaheksaenske kiseline), novi oblici vitamina i minerala poput kalcijum L-metilfolata (novi izvor folne kiseline) i magnezijum L-treonata (novi oblik magnezijuma), kao i haskap (plod biljke Lonicera caerulea L.) kao tradicionalnu hranu iz trećih zemalja.
“Biljni izvori proteina čine oko 10 odsto zahtjeva za novu hranu. Ostali primjeri uključuju proteine uljane repice, ječma, pirinča, kao i razne vrste algi i gljiva”, objašnjavaju iz EFSA-e.
Kada su u pitanju insekti, najbrojnije životinje na svijetu sa milionima vrsta, od kojih je oko 2.000 prepoznato kao jestivo – do sada je primljeno 20 zahtjeva za novu hranu povezanu sa insektima. Naučna mišljenja su usvojena za sušene larve žutog brašnara (Tenebrio molitor), smrznute i sušene oblike cijelog žutog brašnara, skakavca selca (Locusta migratoria), cijelog kućnog cvrčka (Acheta domesticus), djelimično odmašćeni prah od kućnog cvrčka, kao i smrznute i liofilizirane oblike malog brašnara (Alphitobius diaperinus) i UV-tretirani prah od cijelog žutog brašnara.
Za šest proizvoda završena je procjena rizika i oni su odobreni od strane Evropske komisije: smrznute, sušene i mljevene forme larvi Tenebrio molitor, sušene larve Tenebrio molitor, smrznuti, sušeni i mljeveni oblici Locusta migratoria, smrznuti, sušeni i mljeveni oblici Acheta domesticus, smrznuti, sušeni, u obliku paste i praha Alphitobius diaperinus, i djelimično odmašćeni prah od celog Acheta domesticus.
Prema podacima Ministarstva zdravlja, lista odobrene nove hrane u EU mnogo je šira od one koja se trenutno nalazi na tržištu Hrvatske.
“Činjenica da je neka nova hrana odobrena ne znači automatski da će se naći u maloprodaji ili na našem tržištu, jer to prije svega zavisi od interesovanja potrošača za takvim proizvodima, kao i od poslovnih odluka kompanija koje ih plasiraju. Hoće li i u kojoj mjeri neka nova hrana zaživjeti na tržištu zavisi prije svega od toga da li će biti prihvaćena od strane potrošača”, navode iz Ministarstva.
Kao primjer navode čia sjemenke koje su danas dostupne u velikom broju prodavnica. S druge strane, iako je prvo odobrenje za hranu koja sadrži insekte dobijeno u junu 2021, prema dostupnim informacijama, nova hrana od insekata u Hrvatskoj je zasad dostupna samo preko nekoliko internet prodavnica iz drugih zemalja EU”, zaključuju.